Izbjegnut pad u finansijski ponor

Senat Sjedinjenih Američkih Država glasao je sinoć za budžet za koji je dogovor postignut kompromisom. 257 poslanika glasalo je za dok ih je 167 bilo protiv. Izglasavanjem budžeta će se zaustaviti automatsko smanjenje državne potrošnje te povećanje poreza što je formalno trebalo da stupi na snagu 1. januara. Zakon još treba da potpiše američki predsjednik Barak Obama.

Dugo je bilo nejasno da li će se u Predstavničkom domu SAD, u kojem dominiraju republikanci, postići dogovor oko prijedloga budžeta. A u samoj republikanskoj partiji o tome se prilično kontroverzno diskutovalo. Pojedini poslanici kao Tom Kol (Cole) tvrde: "Ovo je najbolji dogovor koji se uopšte mogao postići s obzirom da nemamo moć u Bijeloj kući i u Senatu." Mnogi drugi, kao na primjer Spenser Bahus (Spencer Bachus), su uputili oštre kritike. Oni zahtijevaju promjene u kompromisnom prijedlogu, ističući da mora da sadrži veće smanjenje državnih izdataka. I kod mnogih demokrata u Predstavničkom domu nije bilo prevelikog ushićenja u vezi sa postignutim kompromisom, ali je u demokratskim redovima bilo ipak sigurno da će većina glasati za prijedlog - i zato su vršili pritisak.

Opasnost od recesije

"Kompromis uvijek znači to da se s jednim dijelom ne slažete. Ali, isto tako da je tu uvijek nešto što smatrate dobrim", kazao je potpredsjednik Poslaničkog kluba demokrata Steni Hojer (Steny Hoyer). On zahtijeva od republikanaca da prestanu sa zahtjevima za promjenama i da ne odlažu više rješenje problema što je zapravo tzv. "fiskalna litica".

Kratko prije 23 sata po lokalnom vremenu bilo je jasno: 257 poslanika glasalo je za, a 167 protiv, čime je znatno premašen neophodan broj glasova. Najveći broj glasova ZA došao je iz redova demokrata, dok su mnogi republikanci, kao što se uostalom i očekivalo, bili protiv.

Ovaj dogovor znači da do povećanja poreza i drastičnog smanjenja državne potrošnje, što je trebalo da stupi na snagu automatski 1. januara 2013., neće doći jer će biti odmah povučeno. Mnogi eksperti su smatrali da je američkoj privredi prijetila ogromna opasnost u vidu velikog porasta stope nezaposlenosti i pada u recesiju.

Ovo nije okončanje borbe

Predsjednik SAD Barak Obama je kratko nakon postignutog dogovora na konferenciji za novinare kazao da će sada potpisati zakon kojim će se jače oporeziti oni u SAD-u koji najviše zarađuju, ali da će se srednja klasa da poštedi. Obama je apelovao da zemlja u budućnosti treba više od ovih minimalnih kompromisa te rekao da je neophodno da se hitno postigne jedinstvo u pogledu dužničkih problema. Zbog toga je uputio zahtjeva za nadstranačkom saradnjom.

Obama i svi u Vašingtonu dobro znaju da ovo jedinstvo nije kraj finansijske borbe. Naprotiv. Mnogo veće bitke su još uvijek u sjenci. O tome gdje se mora najviše uštedjeti u budžetu raspravljaće se krajem februara, u isto vrijeme će Vlada SAD morati ponovo da povisi granicu zaduženosti kako bi zemlja ostala solventna.

SAD su bile suočene s "fiskalnom provalijom" pošto su poreske olakšice iz vremena Džordža Buša Mlađeg istekle juče. Opšte smanjenje u izdacima države, kojim će se umanjiti sredstva od socijalnih programa do vojske, dogovorena su prošlog ljeta kao inicijativa da obje strane nađu način za smanjenje deficita. Takav dogovor je uslijedio pošto demokrate i republikanci nisu mogli da se dogovore o budžetskom deficitu.

Autori: Sabine Miler / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović