Ruski agenti infiltrirani u Berlinu

Ono što na prvi pogled djeluje kao povratak u vrijeme Hladnog rata, proteklih dana djelimično se pretvorilo u pravu medijsku histeriju. Prema saznanjima njemačkih obavještajnih službi, posebno njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), „ruski agenti pojačano špijuniraju ciljeve iz sfere političkog, privrednog i naučnog života."Šef pomenute tajne službe, Hans-Georg Masen je potom, u razgovoru za njemački „Velt am Zontag", rekao: „Nema tajne službe koja je više zainteresovana za prikupljanje obavještajnih podataka u Njemačkoj od Rusije."

Ruske agente u Njemačkoj štiti diplomatski status jer djeluju iz ambasade Ruske Federacije u Berlinu (fotografija gore). BfV tvrdi da je gotovo trećina zaposlenih u tom diplomatskom predstavništvu nekada radilo za ruske obavještajne agencije.

Hans-Kristijan Štrebele, političar Zelenih i jedan od najvećih kritičara prikupljanja podataka građana od strane NSA, zatražio je vanrednu sjednicu parlamentarnog odbora zaduženog za kontrolu rada tajnih službi. On je, reagujući na medijske izveštaje, izjavio kako bi želio „da sazna više o tim tvrdnjama."

Informacije su ključ svega

Mediji u Nemačkoj navode da je uglavnom riječ o agentima, saradnicima ruskih obavještajnih službi koji se predstavljaju da rade za ambasadu. Tako lakše stupaju u kontakt sa javnim ličnostima – naučnicima, privrednicima, ali i političarima.

Štrebeleu su te tvrdnje nejasne, jer, kaže, zašto bi se ruski špijuni interesovali za njemačke poslanike. „Međutim, ja bih u svakom slučaju volio da znam da li je Bundestag na bilo koji način o tome informisan. Ništa manje važne nisu ni mjere zaštite. Želim da znam da li one postoje."

Prema nezvaničnim procjenama, ruski agenti u prosjeku najmanje sto puta godišnje pokušaju da stupe u kontakt sa njemačkim stručnjacima. Međutim, taj broj pokušaja se od posljednjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj (septembar 2013) značajno povećao – na 229. Ruski špijuni najviše se interesuju za informacije političkog i privrednog karaktera. Posebno su zainteresovani za energetsku industriju i tržište fosilnim gorivima.

Dugogodišnja tradicija

Klaus Zegbers, stručnjak za istočnu Evropu sa Slobodnog univerziteta u Berlinu, dijeli mišljenje poslanika Zelenih. Zegbers vjeruje da je otvorena rasprava o djelovanju stranih službi dobar put za suprotstavljanje ruskom špijuniranju. „Ideja da se o tome informiše javnost je dobra. O indicijama da su pojačane obavještajne aktivnosti Ruske Federacije u Zapadnoj Evropi, pa tako i u Njemačkoj, treba otvoreno govoriti."

Zegbers podsjeća da je takvih vijesti bilo i ranije. Već decenijama se diplomatska predstavništva zloupotrebljavaju za delovanje tajnih službi. „Špijuniranje je, neki to vole da kažu, drugi najstariji zanat na svijetu. Dakle, ne bismo zbog tih navoda trebalo da budemo istraumatizovani, ali moramo da budemo, možda za nijansu više obazrivi, nego što smo bili u prošlosti."

To čak rade i „naši prijatelji"

Istorijska analogija uz pomoć koje se strategija Moskve u Ukrajini povezuje sa periodom Hladnog rata već je postala uobičajena. Zbog toga ne iznenađuje što se o pojačanim obavještajnim aktivnostima ruskih tajnih službi govori upravo sada. Doduše, takva otkrića mogu imati i drugačiji kontekst, ako se ima u vidu skandalozno masovno špijuniranje građana za koje je odgovorna američka NSA. U oktobru 2013. postaje jasno da je Ambasada SAD-a u Berlinu bila korišćena za potrebe špijuniranja njemačkih političara. Isto se ispostavilo i sa Ambasadom Velike Britanije.

Drugim riječima, većini građana, pa tako i njemačkim političarima oduvijek je bilo poznato da se diplomatska predstavništva koriste za kontra-špijunažu. Uostalom o tome je izvještavala i savezna Služba za zaštitu ustavnog poretka. Godine 2012. u zvaničnom izvještaju, koji je bio dostupan javnosti, navodi se da su pojačane aktivnosti ruskih agenata. U pokušaju da sazna više, Dojče vele je od službe BfV dobio kratak odgovor: većina detalja o kojima njemački mediji ovih dana izvještavaju, poznati su još od 2012.

„Velt am Zontag" ukazuje na još jedan aspekt problema. Priča o djelovanju ruskih špijuna u Njemačkoj, mogla bi da optereti odnose Rusa i Nijemaca, jer zvanična politika Berlina i Moskve je jedno, a suživot između dva naroda nešto sasvim drugo. „Ne bismo smjeli da izbjegavamo kontakte sa Rusima, bez obzira o kakvom problemu je riječ. Nikada nije bilo toliko važno njegovanje društvenih odnosa između Njemačke i Rusije kao danas", kaže Zagbers i zaključuje: „O svim aktuelnim pitanjima trebalo bi otvoreno razgovarati."

Autori: Emili Šervin / Jakov Leon
Odgovorna urednica. Jasmina Rose