1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Rusija može dugo da podnese sankcije“

Dženifer Fracek / Jakov Leon29. jul 2014.

Pooštravanjem sankcija Evropska unije želi da pojača pritisak na Rusiju. Sankcije neće delovati odmah, ali će biti efikasne, tvrdi u razgovoru za DW Filip Misfelder, političar nemačke Hrišćansko-demokratske unije.

https://p.dw.com/p/1Ckxe
CDU-Außenpolitiker Philipp Mißfelder
Foto: picture-alliance/dpa

DW: Evropska unija na Rusiju želi da izvrši ekonomski pritisak uvođenjem oštrijih sankcija. Da li takve sankcije zaista mogu da primoraju Putina da prestane sa podrškom proruskim separatistima u Ukrajini?

Filip Misfelder: Sankcije će, u svakom slučaju, u Rusiji pokrenuti diskusiju – među elitom, ali i u privrednim krugovima. Ti ljudi će se u jednom trenutku zapitati vredi li suočavati se sa tolikim gubicima zbog Ukrajine i Krima? Rasprava o tome u Rusiji još uvek ne postoji.

DW: Pooštravanjem sankcija prema Rusiji naročito su pogođeni oligarsi. Kako gledate na taj aspekt?

Misfelder: Oni više nemaju toliku moć kao ranije. Putin se postarao za njihovo razvlašćivanje. Ipak, poenta jeste da se u okruženju ruskog predsednika pokrene proces razmišljanja.

DW: Kakav su efekat sankcije EU ostvarile do sada – zabrane putovanja i blokiranje računa?

Misfelder: Dosadašnje sankcije već imaju izvestan efekat. Ali sankcije ne mogu biti zamena za političko rešenje. Rusija ima potencijal dugo da izdrži i stegne kaiš ako treba. Zato ne bi trebalo verovati u to kako su sankcije lek za sve.

DW: Kako bi to političko rešenje trebalo da izgleda?

Misfelder: Neizbežan je prekid vatre. Rusi bi trebalo da se više založe za primirje nego do sada. Onog trenutka kada se uspostavi prekid vatre, važno je iskoristi sve što je na raspolaganju, kako bi došlo do približavanja strana u sukobu. Važno je pronaći model koji bi za celu Ukrajinu bio održiv. Predsednik Putin uvek kaže da separatiste ne podržava direktno. Istovremeno, Amerikanci svaki put naglašavaju da imaju dokaze da nije tako. I u Nemačkoj postoje različiti iskazi. Ako postoji volja strana u sukobu da se pronađe kompromis, trebalo bi izbegavati međusobna optuživanja. To se odnosi i na priču koja se uvek iznova pokreće – ko je odgovoran za početak sukoba.

DW: Na koji način je pad malezijskog putničkog aviona u Ukrajini uticao na politički stav Brisela?

Misfelder: Politika Evropska unije se u takvim pitanjima razvija veoma sporo. Razlog tome je, delimično i teška ekonomska situacija u pojedinim državama članicama. Ponekad postoje i potpuno različita mišljenja o nekom problemu, kao što su recimo razmere izvoza oružja. U Nemačkoj se o svemu tome godinama razgovara otvoreno i kritički. U Velikoj Britaniji i Francuskoj je očigledno drugačije. London je uvek najglasniji u kritikama Moskve, a onda smo čuli da su Britanci nastavili da izvoze oružje u Rusiju što stvara utisak o dvostrukim aršinima.

DW: Ukoliko dođe do primirja i u istočnu Ukrajini budu upućeni pripadnici mirovne misije UN, da li ste za opciju u kojoj bi i Nemačka bio deo nje?

Misfelder: Načelno nisam protiv toga, ali neki preduslovi moraju biti ispunjeni. Odluka o misiji UN može biti doneta samo na sednici Saveta bezbednosti. Važno je da su izbegnu scenariji poput onog koji smo imali na Kipru. Prošlo je 40 godina otkako su Ujedinjene nacije involvirane u garantovanju bezbednosti i stabilnosti na severu Kipra, a sukob između Turske i Grčke i dalje nije rešen. Time je konflikt samo zaleđen. Ukrajini je potrebno politički održivo rešenje – za celu zemlju, nikako bez istočne Ukrajine.

*Filip Misfelder je od 2005. godine poslanik Hrišćansko-demokratske unije u nemačkom parlamentu. Od 2009. je nadležan za spoljnopolitička pitanja u poslaničkom klubu nemačkih demohrišćana.