Rusija izgubila proces oko Yukosa

Tužbu protiv Rusije su podnijeli dioničari grupacije "Group Menatep Limited" (GML), koja je svojevremeno bila u većinskom vlasništvu naftnog koncerna Yukosa. Vlasnici najvećeg broja dionica su od ruske države tražili prvobitno 100 milijardi američkih dolara zbog gubitka ogromnih svota novca nakon raspuštanja kompanije na čijem je čelu bio Mihail Hodorkovski. Proces koji je otvoren još 2005. godine bio je osjetljiv i zbog napetih odnosa između Zapada i Rusije uzrokovanih krizom u Ukrajini.

Ruska vlada sada želi detaljno ispitati i analizirati presudu, kako je u ponedjeljak (28.7.) u Moskvi izjavio šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. Vlada će posegnuti za svim raspoloživim pravnim sredstvima kako bi obranila poziciju Kremlja. Prema informacijama ruskog ekonomskog lista "Kommersant", Kremlj će pokrenuti revizijski postupak. Moskva je posebno kritizirala činjenicu da njezini predstavnici nisu bili saslušani pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Haagu.

Ukoliko Rusija bude morala isplatiti 50 milijarda dolara odštete, bit će to težak udarac za njezinu privredu, ionako pogođenu recesijom. Dodatni udarac ruskoj ekonomiji bit će sankcije EU-a i SAD-a zbog konflikta u Ukrajini.

Rusija bi odštetu dioničarima morala platiti do 15. siječnja 2015. godine. Primjera radi, Rusija je za organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju potrošila isto toliko novca, koliko sada mora platiti dioničarima koji su je tužili, dakle 50 milijarda dolara.

Cilj: uništiti Yukos

Prema riječima velikih dioničara koji su vodili proces protiv Rusije i sudeći prema visini odštete, bio je to najveći arbitražni postupak u povijesti. Pokretači suđenja su optužili Kremlj da je svjesno uništio naftni koncern Yukos koristeći pri tome pretjerane zahtjeve za uplatom poreza, što je, iz njihovog očišta - de facto i zapravo bila zapljena i oduzimanje imovine.

Ovu argumentaciju je podržao i Arbitražni sud u Hagu. U obrazloženju presude je stajalo da primarni razlog za uništenje koncerna Yukos nije bila naplata poreza, već namjera da se koncern dovede pred bankrot. Prema ruskoj interpretaciji događaja su menadžeri Yukosa odgovorni za teški privredni kriminal.

Uništavanje Yukosa je počelo u listopadu 2003. godine. Šef koncerna Hodorkovski, koji je od 1997. na njegovom čelu, je uhapšen. Ovaj multimilijarder je optužen za pronevjeru i utaju poreza i protiv njega je vođen montirani proces. Državno odvjetništvo istovremeno je zaplijenilo više od 50 posto dionica Yukosa. Poslovni partner Mihaila Hodorkovskog, Platon Lebedjev uhapšen je još u srpnju 2003. godine. U prosincu 2004. se na prinudnoj dražbi prodaje najvažniji dio koncerna koji se bavi eksploatacijom nafte i to za sedam milijardi eura. Time je najveći ruski naftni koncern praktično uništen. U studenom 2007. ova kompanija se briše iz ruskog trgovačkog registra.

Samog Hodorkovskog je ruski predsjednik Vladimir Putin, na opće iznenađenje, pomilovao neposredno prije Božića 2013. godine, a potom i pustio iz zatvora. U grupi koja je podnijela tužbu protiv Rusije je i Platon Lebedjev, koji je u siječnju 2014. pušten na slobodu i koji kao i Hodorkovski i drugi pokretači tužbe žive u egzilu u inozemstvu. Hodorkovski je svoj udio u "Group Menatep Limited" (GML) prodao 2005. godine.