1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Romi iz Makedonije i Srbije: Put ka azilantskoj (ne)sreći

Njemačka štampa piše o sve većem broju azilanata koji dolaze iz Srbije i Makedonije, te o pokušaju da se spriječi njihov dolazak, odnosno o opasnosti od ukidanja vizne liberalizacije ovim zemljama.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše, između ostalog, o tome da je Makedonija donijela novi zakon kako bi spriječila zloupotrebu zahtjeva za azil i zadržala bezvizni sistem za putovanja u zemlje Šengena.

„Koncem prošle sedmice je objavljena najnovija statisika o zahtjevima za izdavanjem azila u Njemačkoj, a novi podaci potvrđuju stare: U oktobru je u Saveznom uredu za migraciju i izbjeglice podneseno skoro 10.000 zahtjeva za izdavanjem azila. U poređenju sa prethodnim mjesecom riječ je o porastu za oko 50 posto. „Više od dvije trećine od tog povećanja odnose se na podnositelje azila iz Srbije, Makedonije, BiH i Kosova,“ navodi se u saopćenju Ministarstva unutarnjih poslova Njemačke. Sveukupna statistika pokazuje da je u 2012. godini najviše podnositelja azila bilo iz Srbije. Slijede zahtjevi iz Afganistana, Sirije i Iraka, a na petom mjestu je Makedonija. Međutim kada je riječ samo o oktobru Makedonija je po broju podnositelja zahtjeva za azil na drugom mjestu, odmah iza Srbije,“ piše FAZ.

Svako traži svoj vlastiti put ka sreći

Šanse ravne nuli

List piše da se osam posto zahtjeva za azil odnosi na položaj izbjeglica definiran Ženevskom konvencijom. „Srpski, makedonski, bosanski ili kosovski državljani nisu među njima,“ navodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Mogućnost izdavanja azila je skoro ravna nuli. Samo neki podnositelji sa Kosova imaju izgleda za uspjeh: Oko 2,5 posto bi moglo privremeno ostati u Njemačkoj pri čemu u većini slučajeva ne bi bio priznat status azilanata, već bi samo bila nametnuta zabrana protjerivanja jer podnositeljima zahtjeva u njihovoj zemlji „prijeti konkretna opasnost po život ili lične slobode.“ Na Kosovu to zaista može biti slučaj jer su podnositelji zahtjeva sa Balkana skoro bez iznimke Romi. Kosovski Romi su se tokom rata između Srba i Albanaca stavili na stranu Beograda. Nakon što su se srpske trupe 1999. godine morale povući sa Kosova došlo je do osvetničkih reakcija ekstremističkih Albanaca ne samo prema Srbima, već i prema Romima. No, za kandidatkinje za prijem u EU – Makedoniju i Srbiju – to ipak ne važi. Političkog progona Roma ili drugih grupa stanovništva od strane države ovdje nema,“ navodi FAZ.

List piše da je nervoza u makedonskoj i srbijanskoj vladi velika nakon što je više država EU zaprijetilo da će građanima ovih dviju zemalja ukinuti viznu liberalizaciju. „Vizna liberalizacija za zemlje koje su devedesétih bile u ratu međutim važi za najvažnije vanjskopolitičko dostignuće posljednjih desetljeća,“ piše FAZ, te ocjenjuje da bi, u slučaju da vizna liberalizacija bude ograničena ili ukinuta to moglo uzdrmati vlade u Beogradu i Skoplju.

Samo neki podnositelji zahtjeva za azil s Kosova imaju izgleda za uspjeh

Za 120 eura u hvaljenju zemlju

Der Spiegel donosi reportažu iz romskih naselja u Beogradu i Skoplju pod naslovom „Za 120 eura u hvaljenu zemlju“. Spiegel također piše da se povećava broj Roma iz Makedonije i Srbije koji dolaze u Njemačku gdje podnose zahtjev za azil, te da oni koji za sada ostaju u svojim zemljama također planiraju odlazak.

„Manje od jednog procenta zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije biva prihvaćeno. Ljudi slute da će njihov pokušaj biti bezuspješan, ali ne shvataju zašto. Unatoč tome dolaze i žele ostati. Svako traži svoj vlastiti put ka sreći. Do kraja oktobra ove godine skoro 4.000 ljudi iz Makedonije je podnijelo zahtjev za izdavanjem azila u Njemačkoj, što je skoro pet puta više nego prethodne godine. Od ljeta je veći broj onih koji traže azil došao samo iz Srbije – njih skoro 7 000. Većina su Romi,“ piše Der Spiegel. List dodaje da autobusna karta iz Makedonije za Francusku košta 27 eura, a za Duesseldorf 120 iako je razdaljina manja. Zaključak je da potražnja određuje cijenu, a da Njemačka ima najbolji ugled među stanovnicima siromašnih romskih naselja u Makedoniji i Srbiji.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose