Robinje bez prava: Nevolje kućnih pomoćnica u Indiji

Slučaj iskorištavanja djece, koji je u aprilu punio naslovnice svjetskih medija, bio je krajnje bizaran. Jedna 13-togodišnjakinja iz siromašne indijske savezne države Jharkhand spašena je sa balkona jedne kuće u Nju Delhiju. Djevojčica je, sve dok nije postala očajna i glasno pozivala u pomoć, šest dana bila zatvorena u kući koja se nalazi u jednoj od najboljih četvrti indijskog glavnog grada. Radila je kao kućna pomoćnica u domaćinstvu jednog bračnog para, koji se u to vrijeme nalazio na odmoru u Tajlandu. Mršavo tijelo djevojčice, koja danima nije ništa dobila za jelo, bilo je pokriveno modricama.

Tamna strana privrednog progresa

Ravi Kant, predsjednik Organizacije za pomoć djeci "Shakti Vahini" iz Nju Delhija, glavnog krivca za ovakve situcije vidi u privrednom napretku Indije od devedesetih godina do danas. "U Indiji srednji sloj stanovništva ima sve više novca i misli da sa njim može kupiti baš sve. Takvi ljudi misle i da se naspram svoje posluge mogu odnositi kako god žele. U indijskim metropolama poput Nju Delhija, Mumbaija i Kalkute sve više žena radi i u porastu je potražnja za jeftinom radnom snagom kao što su kućne pomoćnice. U svakom trenutku žene i djevojke se mogu petvoriti u roblje, mogu se čak i prodati, pa čak i završiti na ulici kao prostitutke," pojašnjava Ravi Kant.

Gorući problem

Još se ne zna koliko kućnih pomoćnica u indijskim kućama pod prisilom radi svoj posao. Indijska vlada je istakla da je u 2011. godini oko125. 000 djece spašeno od prisilnog rada. Procentualno, to je 27 posto više nego u 2010. godini. Nažalost, broj takvih slučajeva višestruko je veći u slučaju kada bi se tome dodale i žene iznad 18 godina, tvrde organizacije za ljudska prava.

Indijska stručnjakinja Nisha Varia iz Human Rights Watch-a u Nju Jorku već duže vrijeme prati temu trgovine ljudima i kaže da "žene i djevojke u indijskom društvu, kada je u pitanju obrazovanje, imaju znatno manje šanse od muškaraca." To ih dovodi u situaciju da nisu u mogućnosti da apliciraju za kvalifikovana radna mjesta, kao i ni da napreduju. "Loš status u društvu im onemogućava da nađu bolje plaćen posao i uglavnom su primorane raditi kao kućne pomoćnice, koje su skoro nezaštićene," ističe još Varia.

Strukture slične mafijaškim

Dosta dugo su siromašne i skoro neobrazovane djevojke iz Indije prisilno slane u bliskoistočne zemlje i arapski svijet da bi radile kao kućne pomoćnice. Danas ih dvolične agencije za zapošljavanje nude kao kućne pomoćnice u indijskim milionskim gradovima, a ponekad i u malim fabrikama, te cestogradnji.

Organizacija za ljudska prava ActionAid procjenjuje da samo u Nju Delhiju postoji oko 2300 posredničkih agencija. Tek ih je dvadesetak procenata registrirano i pridržava se minimalne propisane cijene rada, zakonskog radnog vremena i uslova na poslu. "Ponekad su to čak dalji rođaci, komšije i drugi članovi određene zajednice koji mlade žene privlače lažnim obećanjima o dobro plaćenom poslu," pojašnjava Nisha Varia. Takvi ljudi najčešće kasiraju proviziju za svoje posredništvo, dok agenture nerijetko uzimaju njihovu zaradu tokom više mjeseci, ali i nemalu proviziju od njihove plaće. Mlade žene se tako sistematski zastrašuju, a u gradove iz kojih su došli se najčešće ne vraćaju zbog socijalne stigmatizacije.

Poziv na jednakost

Tek je 2011. godine indijska vlada počela sa formiranjem posebnih policijskih odjeljenja s ciljem suzbijanja trgovine ljudima. Do sada je oformljeno 225 takvih jedinica, a u 2013-oj će ih još 110 biti ustanovljeno. Njihov zadatak je formiranje baze podataka u kojoj će biti registrovani prestupnici. Sve bi to trebalo rezultirati i ciljanim prikupljanju informacija o nestaloj djeci i ženama, a sve bi se radilo u kooperaciji sa organizacijama za ljudska prava. Međutim, još na nivou cijele zemlje nema zakonskih propisa za ove slučajeve. No, pojedine pokrajine već su donijele zakone na regionalnom nivou. "Dimenzije ovog problema s kojim se bavimo proizilaze iz dugogodišnjeg pasivnog odnosa ka njemu, jer on jednostavno nije spadao u prioritete. Indijsko zakonodavstvo se konačno prihvatilo problema", rekla je Ravi Kant, predstavnik organizacije "Shakti Vahini", koja pomaže žrtvama nasilja da dobiju obeštećenje, ali i da se prestupnici izvedu pred lice pravde.

Autori: Priya Esselborn / Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Belma Fazalagić-Šestić