1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Reforme se mnogima neće svideti

Marina Maksimović, Brisel5. novembar 2014.

Evropska unija traži od Zapadnog Balkana traži da se prioritetno posveti ekonomskim reformama. Te reforme su bitne su za građane i države Zapadnog Balkana, nezavisno od njihovog evropskog puta, poručuju iz Brisela.

https://p.dw.com/p/1DgvF
Belgrad Stadtbild
Foto: picture-alliance/dpa

U Briselu to više nije tajna, a ni na Zapadnom Balkanu nema iluzija oko činjenice da proces evrointegracija postoje sve komplikovaniji, teži i vremenski zahtevniji. U Evropskoj uniji često ponavljaju svoj zvaničan stav da je proširenje jedna od njenih najuspešnijih politika, pri čemu se navodi širenje slobode, demokratije, stabilnosti, mira i prosperiteta na evropskom kontinentu. Ali uz dobrobiti idu i ne baš uvek tako glasno pominjani – problemi.

U najvećem broju zemalja-članica „opozicija“ daljem širenju Unije prelazi 30 procenata. Tome su svakako doprinele lekcije naučene iz prethodnih proširenja, kriza u istočnom i južnom susedstvu, posledice ekonomske krize, ali percepcija Zapadnog Balkana, prvog u redu za proširenje, kao siromašnog regiona, regiona slabih institucija i istorijskih konflikta.

I dok Brisel najavljuje najmanje pet godina pauze u primanju novih članica, na spisak „domaćih zadataka“ za zemlja Balkana postavljaju se novi prioriteti. Jedan od poslednjih odnosi se upravo na jednu od najtežih boljki čitavog regiona, a to je ekonomija i njeno rukovođenje. U Evropskoj komisiji kažu da je cilj „novog pristupa“ bolji ekonomski nadzor i priprema zemalja Zapadnog Balkana za buduće obaveze koje će imati kao članice EU, kao i podrška vlastima u regionu da donesu i primene kvalitetne programe namenjene rekonstrukciji nacionalnih ekonomija i obezbeđivanju makrofinansijske sigurnosti. Sve to će, na duže staze, kažu u Briselu, doprineti jačanju privreda i otvaranju novih radnih mesta na Balkanu.

Teške odluke i teški koraci se očekuju kako bi se reformisala makroekonomska struktura, kaže generalni direktor za proširenje u Evropskoj komisiji, Kristijan Danijelson. „Za zemlje Zapadnog Balkana rešenje osnovnih prioriteta je ono što će im doneti bolju budućnost. Kratkoročno to će imati svoju cenu, i to se mora jasno reći“, upozorava Danijelson, ali i napominje da će EU „podržati te procese kako bi ublažila troškove“, a kako bi građani Balkana u svakodnevnom životu mogli da osete prosperitet koji donose reforme.

Da li EU ima „recept“ za svoju, ali i balkansku ekonomiju?

Mazedonien EU Christian Danielsson
Kristijan Danijelson (levo) prilikom posete Makedoniji početkom 2014. godineFoto: MIA

Navodeći da se ceo region suočava sa sličnim problemima u ekonomskom sektoru, u Briselu ukazuju na neophodnost reforme finansiranja penzionog i zdravstvenog sistema, rešavanje pitanja plata u javnom sektoru, restrukturiranje državnih preduzeća, stvaranje boljih uslova za poslovanje, promene na tržištu rada. I dok u Evropskoj komisiji kažu da će sve to zahtevati „izuzetnu političku volju i hrabrost“, ali da je to nešto sa čim Zapadni Balkan „mora da se suoči iako mnogima neće biti drago“, ekonomisti i analitičari ocenjuju da je to „korak u dobrom pravcu“, ali upozoravaju i na negativne aspekte.

„Ekonomska perspektiva za samu Evropsku uniju nije ružičasta ni u 2015. godini, a možda i dalje, i to će se negativno odraziti i na situaciju na Zapadnom Balkanu“, ocenjuje Janis Emanuilidis, koji se nalazi na čelu odeljenja za evropsku politiku i institucionalne programe u Centru za evropsku politiku (EPC) u Briselu. On podseća na krhkost ekonomskog oporavka u Evropi, koja je, ponovo, morala da spusti očekivanja od privrednog rasta za naredni period i ukazuje na činjenicu da reforma evropskog ekonomskog upravljanja, čija se primena zahteva i sad na Balkanu, još nije pokrila sve manjkavosti u samim evropskim ekonomskim okvirima.

U Centru za evropsku politiku navode i činjenicu da se ni zemlje-članice Evropske unije u velikoj meri ne pridržavaju briselskih ekonomskih preporuka i dodaju da je u pitanju komplikovan proces koji zahteva drugačiji ili jači podsticaj, bilo finansijski ili politički.

Ekonomski prosperitet kao garant stabilnosti Balkana

Insistiranje na ekonomskom uređenju, kao novom „nosećem stubu“ evrointegracija proizilazi iz samog iskustva Evropske unije koja se još nije sasvim oporavila od posledica najveće krize od svog nastanka; proizilazi i iz verodostojnosti procesa proširenja, koji zemljama-članicama, sa jedne strane, obećava potpuno pripremljene nove članice.

Sa druge strane, ekonomske reforme u zemljama Zapadnog Balkana trebalo bi da daju i konkretan i opipljiv odgovor na ono što građani tog regiona vide kao osnovno očekivanje od evrointegracija, a to je bolji život i prosperitet. „Stabilnost, sigurnost i pomirenje jesu bitni, ali bez jake ekonomije u regionu sve će to biti „lomljivo“, smatraju u Savetu za regionalnu saradnju (RCC).

Janis Emmanouilidis
Janis Emanuilidis: Loša ekonomska perspektiva EU negativno će se odraziti i na situaciju na Zapadnom BalkanuFoto: Janis Emmanouilidis

Podsećajući da je politički prioritet zemalja Zapadnog Balkana članstvo u EU, Sanjin Arifagić iz RCC dodaje: „Za nas je jasno da bez privrednog rasta nema usklađivanja sa Evropskom unijom, a bez usklađivanja nema šansi za pristupanje. Činjenica je da građani u regionu danas imaju samo trećinu onoga što je prosek bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika EU. Da bi bili dobrodošli partneri, moramo mnogo toga da uradimo i to je jasno i građanima i političarima u regionu i u zemljama-članicama“, zaključuje Arifagić.

U Savetu za regionalnu saradnju ocenjuju da najveći posao ekonomskih reformi leži na nacionalnom nivou država Zapadnog Balkana, ali i dodaju da je regionalna saradnja u toj oblasti važna, pogotovo na polju trgovine, koordinaciji investicionih politika, jačanju infrastrukture i povezanosti.