1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Recesija ili duboka sistemska kriza?

Statistika je rekla svoje. RS je i zvanično u recesiji. U tri kvartala 2012. BDP imao je negativnu stopu, a ništa bolje nije ni u FBiH. Analitičari smatraju da se radi o krizi sistema iz koje se teško izlazi.

Bruto domaći proizvod (BDP) je ekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom jedne godine. Prema statistici, u RS je protekle godine zabilježen pad u svim granama realnog, proizvodnog sektora. Tako su proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom manji za 14,2 posto, poljoprivreda, lov i šumarstvo za 6,3, a građevinarstvo za 4,5 posto. Nije bolje ni u FBiH, pa u cijeloj cijeloj zemlji prognoze za 2013. nisu optimistične, tvrde analitičari.

Nerazumna ekonomska politika

Armija nezaposlenih na sajmu zapošljavanja u Bijeljini (Juni 2012)

"Armija" nezaposlenih na sajmu zapošljavanja u Bijeljini (Juni 2012)

"Ključni problem koji je nastao proteklih godina je problem jedne nerazumne ekonomske i generalne politike vlasti u oba entiteta," kaže Dragan Čavić, bivši predsjednik RS i jedan od lidera opozicije. Tvrdi da je opšta recesija u svijetu samo malim dijelom uzrok naših problema. Kaže da je prvi problem politička nestabilnost koja smanjuje obim stranih investicija u realni sektor koji jedini može održati privredu svake zemlje, pa i BiH. Drugi problem je nekontrolisana javna potrošnja koja se nije mogla "pokriti" iz realnih izvora, nego zaduživanjem i fiskalnim nametima za privredu.

Dragan Čavić

Dragan Čavić

"Kada je vlast ostala bez te vrste prihoda jer više ne može da podiže opterećenja, zato što su opterećenja već dovela realni sektor do uništenja, išla je na treću soluciju, unutrašnje zaduženje za pokriće tekućih deficita. I došla je i tu do kraja, ugrozila je budžetsku likvidnost i konkretno, ovdje u Republici Srpskoj, da bi se održala kakva takva tekuća likvidnost, dakle, izmirivale obaveze iz budžeta, jedino rješenje je bilo smanjenje plata. Svako sljedeće smanjenje bi proizvelo situaciju ugrožavanja funkcionisanja sistema."

Nelikvidna privreda

Propast proizvodnog sektora

Propast proizvodnog sektora

Dr. Kadrija Hodžić, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, jedan je od autora "Strategije razvoja FBiH 2010-2020". Kaže da bi povećanje izvoza i konkurentnosti proizvoda moglo biti rješenje za izlazak iz krize. Međutim, on podsjeća da je hronična nelikvidnost najveći privredni problem cijele BiH. "A tome se pridružuje i ponašanje države prema privredi. Pojavljuje se podsticanje razmjera sive ekonomije budući da su privrednici primorani. Uz to, imamo povećanje tražnje za kreditima, odnosno, pokušaj da se likvidnost riješi kreditnim zaduženjima koji se, opet, dobijaju za privredu pod vrlo nepovoljnim uslovima, što dodatno povećava problem likvidnosti u zemlji."

Mihajlo Vidić, poduzetnik i predsjednik Regionalne privredne komore Bijeljina, podsjeća da su privrednici još 2010. ukazali na opasnost od recesije. Tvrdi da država treba i može, barem postupno, obezbijediti uslove za povećanje izvoza, odnosno konkurentnosti domaće privrede.

Profesor dr. Aleksa Milojević

Profesor dr. Aleksa Milojević

"Ovako usitnjeni ne možemo biti konkurentni vani. Dalje, mi smo govorili o izmjenama Zakona o radu, o nizu drugih mjera, o ukidanju parafiskalnih obaveza. Prije svega, to su notarske i revizorske usluge, različite takse, porezi na imovinu. Sve su to nameti koji najdirektnije utiču na konkurentnost naših proizvoda."

Duboka sistemska kriza?

Profesor dr. Aleksa Milojević kaže da se ne radi o prolaznoj krizi, nego o unutrašnjoj krizi privrednog sistema koji ne može da se nosi sa procesima globalizacije i uvjetima slobodnog tržišta. "Mi imamo privredni sistem koji je, do sada, zasnovan na rasprodajama, na uništenju domaće privrede, na zaduživanju i na rastu platnih deficita. Znači, imamo privredni sistem koji nije u stanju da kreira domaću proizvodnju, nije u stanju da od vlastitih prirodnih bogatstava pravi materijalna bogatstva nego se naša prirodna bogatstva rasprodaju. I to je duboka sistemska kriza."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Dossier

Pogledajte i ovo

Ukoliko ste slučajno propustili pročitati zanimljiv tekst koji smo objavili na našoj stranici, dežurni urednik Vam preporučuje nekoliko tekstova za koje smatra da su vrijedni pažnje. Pogledajte šta Vam danas preporučuje.

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.