Raskošne predsedničke palate
Rusi imaju Kremlj, Amerikanci Belu kuću, a Francuzi Jelisejsku palatu. Sad i Turci konačno imaju svoju novu predsedničku palatu. Ona je, kao i mnoge druge slične građevine, raskošna, blještava i prenaduvana...
Ilegalna građevina?
Turski predsednik Erdogan uselio se konačno u svoje novo sedište. U „Belu palatu“ u Ankari. Ogroman kompleks ima hiljadu soba. Poverljivi razgovori ne mogu da se prisluškuju, u palati se nalazi i centrala iz koje predsednik može da komanduje i kojoj ništa ne može ni atomska bomba. Kritičari nisu oduševljeni raskošnom palatom i ilegalnom građevinom koja je podignuta uprkos sudskim zabranama.
Petro-dolari
Ova zgrada u Astani, glavnom gradu Kazahstana, preko noći neprestano menja boju. Predsednička palata je nešto poput šarene kopije Bele kuće u Vašingtonu. Nursultan Nazarbajev je bio lider Kazahstana još dok je on bio deo Sovjetskog Saveza. Njegova porodica je, navodno, „teška“ sedam milijardi američkih dolara. Kazahstan je zemlja bogata sirovinama.
Cezar u Turkmenistanu
U ovoj palati u Ašgabatu vlada predsednik Berdimuhamedov – i to kao klasični svemoćni diktator. On je bio zubar osnivača države Nijazova, samoproglašenog „oca Turkmena“. Nijazov je preminuo 2006. i nasledio ga je čovek koji se brinuo za njegove zube. Berdimuhamedov radi na kultu ličnosti, zlatna kupola na palati materijalni je dokaz tih stremljenja.
Luksuzna rezidencija
Ovu luksuznu rezidenciju u blizini Kijeva dao je da se izgradi (u februaru 2014. godine) svrgnuti ukrajinski predsednik Viktor Janukovič. Nakon njegovog bekstva, aktivisti su na internetu objavili dokumenta koja su našli u jezeru ispred građevine. Nakon izbora za predsednika 2010, Janukovič je recimo nabavio jedan luksuzni luster za vilu koji je koštao osam miliona evra.
Beskrajna raskoš
Zlato, sjaj i kič – to je mešavina unutrašnjeg uređenja Janukovičeve vile na jezeru. Bivši predsednik optužuje se za korupciju i nepotizam. Navodno je „sa strane parkirao“ stotine miliona evra. Zahvaljujući ocu, i njegovi sinovi su se obogatili u industrijskim krugovima.
Megalomanija
Ova monstruozna građevina i danas stoji u rumunskom glavnom gradu Bukureštu. Nakon Pentagona, to je druga najveća zgrada na svetu. Visoka je 84 metra, ukupna površina joj je 265.000 kvadratnih metara i ima preko 3.000 soba. Izgradnja je koštala nekoliko milijardi američkih dolara, a ideju za njenu izgradnju dao je rumunski diktator Nikolae Čaušesku 1984, tokom boravka u Severnoj Koreji.
Monarhija u republici
Na reci Seni oduvek se pompezno vladalo. Ovo je pogled na radni sto francuskih predsednika. Jelisejska palata je poput muzeja, prepuna je istorijskih umetničkih predmeta i nameštaja. Betonski zidovi postoje samo u podrumu, gde se iza debelih gvozdenih vrata krije „Force de frappe“, komandni centar u slučaju atomskog napada.
Varljiva skromnost u Bagdadu
U poređenju s drugim predsedničkim rezidencijama nekadašnja palata iračkog diktatora Sadama Huseina deluje (barem spolja) gotovo neupadljivo i prilično skromno.
Persijski sjaj
U okviru kompleksa Sadabad na severoistoku Teherana nalazi se čak 18 palata. Dvadesetih godina prošlog veka Reza šah Pahlavi u nekoliko je navrata proširivao kompleks i koristio ga i kao službeno sedište, i kao palatu u kojoj je živeo. Zelena palata bila je letnja rezidencija poslednjeg iranskog šaha (cara) i njegove supruge Soraje.
Šeikov luksuz
U ovoj palati stoluje šeik Hamad bih Kalifa al Tani. On je Katar „otvorio“ prema Zapadu, a 1996. osnovao i TV-stanicu „Al Džazira“. Katar je svojevremeno imao ambicioznu spoljnu politiku, ali je danas prilično izolovan, delom i zbog toga što je podržavao egipatsku Muslimansku braću. Sumnja se i da Katar finansira terorističke grupe.
Palata u Akri
U ovoj luksuznoj građevini nalazi se sedište predsednika Gane. To je uzorna zemlja kada je reč o stabilnosti i ekonomskom napretku na afričkom kontinentu. Gana dobro zarađuje na izvozu kakaa i zlata. Međutim, još uvek gotovo polovina stanovnika (ukupno ih je 23 miliona) Gane živi u siromaštvu, za šta je, kako se pretpostavlja, kriva korumpiranost bivše vlade.
Impresivna umetnost
U mnogim svetskim centrima moći mogu se naći i raskošni umetnički predmeti. U predsedničkoj palači u Meksiko Sitiju, u pogledu na jednu sliku većeg formata, uživao je i nemački šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer.
Dvorac za građane
Zvanično sedište nemačkih predsednika je dvorac Belvi u Berlinu. Bela neoklasicistička građevina nalazi se na obali reke Špreje. Izgrađena je 1786. godine kao privatna rezidencija Ferdinanda od Pruske, po planovima arhitekte Filipa Danijela Boumana. Građani obožavaju letnje priredbe u bašti dvorca.