Radmanović o ratobornim susjedima i bajkama o etničkom čišćenju
4. novembar 2008
DW: Gospodine Radmanoviću u četvrtak preuzimate mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Dakle po drugi put u svom četvorogodišnjem mandatu bićete na čelu kolektivnog šefa države Koji su prioriteti u narednih 8 mjeseci?
Radmanović: « Kada je spoljna politika BiH u pitanju moram reći da su tu dvije osnovne stvari. Put BiH prema evroatlantskim integracijama, dakle prema EU i NATO savezu i u okviru toga posebnu pažnju treba posvetiti dobrosusjedskim odnosima. To je koncept na kome na kome ću istrajavati u narednih 8 mjeseci ali i u naredne dvije godine, koliko budem član Predsjedništva BiH.»
«Ne očekujem krupan zaokret od Savjeta za implemntaciju mira»
DW: Uskoro je novembarsko zasjedanje Savjeta za implementaciju mira. Kakve zaključke očekujete?
Radmanović: «Neki krupan zaokret se ne može očekivati. Savjet za implementaciju mira po mom mišljenju teško može odustati uslova i ciljeva koje su zadati BiH da bi se prešlo u narednu fazu prisustva međunarodne zajednice ovdje. Ali je potpuno jesno da je u međunarodnoj zajednici jasno da ne može opstati ovakvo prisustvo međunarodne zajednice, dakle naredbodavno prisustvo Kancelarije visokog predstavnika. Ja mislim da će Savjet analizirati sadašnje stanje i vidjeti koji je napredak napravljen. Niz drugih reformi je urađen u BiH i to se uvijek mora podcrtati. Naravno nismo neka ključna pitanja za BiH iz ciljeva Vijeća za implementaciju mira izvršili ali to moramo uraditi što je moguće prije.»
DW: Mislite li da je realno očekivati ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u ovom obliku i da li su domaći političari spremni da preuzmu odgovornost?
Radmanović: « Ja mislim da bismo mi tada bili prisiljeni da se dogovorimo. Ovako dok imamo kancelariju visokog predstavnika imamo rame za plakanje. I onda svi trče tamo ko će prije doći da kaže da je on u pravu i da se drugi eventualno kazne.»
«Mesić se ponaša kao ratoborni susjed»
DW: U nadležnosti Predsjedništva BiH je i spoljna politika zemlje. Imali smo nedavno kritike od strane predsjednika RH Stjepana Mesića na račun RS da predstavlja «bure baruta». Kako ih ocjenjujete i planirate li sastanak sa predsjednikom Hrvatske s obzirom da su druga dva člana Predsjedništva imali nedavno sastanke sa predsjednikom Republike Hrvatske?
Radmanović: « Već sam komentarisao izjave gospodina Mesića i mislim da su one neprimjerene. Neprimjerene jer kada predsjednik jedne države govori onda to ne može biti njegovo lično mišljenje nego je to stav te države i on se tu ponašao kao ratoborni susjed koji nešto rješava u BiH umjesto obrnuto kao dobronamjerni susjed koji je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma na čijim osnovama počiva BiH i koji treba da pomogne u razrješavanju a ne u razbuktavanju nekih retroričkih poteza. Ali to neće spriječiti da se susretnem sa njim i mislim da to i ne treba. Hrvatska je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, neposredni susjed BiH na granici koja je duga možda i hiljadu kilometara sa brojnim nerješenim pitanjima između dvije zemlje i mi se moramo sastajati.»
«U popisu neophodno omogućiti nacionalno izjašnjavanje»
DW: Ono u čemu za sada ne postoji konsenzus na državnom nivou je popis stanovništva. Mislite li da će do popisa doći do 2011. godine i kako komentarišete najave iz RS da će sama sprovesti popis?
Radmanović : «Evropa je popisala i biljke i životinje, dala im imena, a mi se ovdje sporimo da li ćemo dati imena u BiH. Neophodno je u popisu omogućiti ljudima da se nacionalno izjasne. Dakle ne možete ih natjerati il im morate omogućiti. Sada postoji istina jedne grupe sarajevskih političara i oni znaju da će pravi popis pokazati, svima u svijetu da su oni godinama pričali jednu bajku kada je u pitanju i protjerivanje i etničko čišćenje i ratno i poratno i sadašnje stanje. U RS je 99 odsto imovine vraćeno. Jedan odsto koji nije vraćen je onaj koji je još na sudu. Dakle nema pravog makroekonomskog razvoja bez pravog popisa. I ako neko spriječava da to bude u BiH onda Vlada RS koja odgovara za RS kao entitet u BiH mora pristupiti popisu radi svojih makroekonomskih planova i niza drugih stvari i ja podržavam taj stav. Iako mislim da niosu iscpljene sve mogućnosti da treba pokušati još jednom da organizujemo popis u BiH.»