1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Radikalizacija konflikta na Bliskom istoku

Kersten Knip / br21. avgust 2014.

Mirovni pregovori između Izraela i Palestinaca nisu uspeli. Tome su doprinele i zaoštrene religiozne i političke pozicije obeju zaraćenih strana – i religiozni fundamentalizam Hamasa i desni politički zaokret Izraela.

https://p.dw.com/p/1CyhO
Nahostkonflikt Israel Palästina Hamas Kämpfer ARCHIVBILD 2013
Foto: picture alliance/landov

Nakon što su pokušaji o uspostavljanju mira između Izraela i Palestinaca pali u vodu, prema Tel Avivu iz Gaze ponovo lete rakete. Iz izraelskih vojnih baza ponovo poleću borbeni avioni kako bi napali ciljeve u pojasu Gaze. Od tada je poginulo najmanje devetnaest Palestinaca.

Izraelci i Palestinci ponovo nisu uspeli da postignu dogovor. Palestinci su zahtevali obustavu blokade pojasa Gaze, Izraelci su, iz bezbednosnih razloga, bili spremni samo na smanjenje intenziteta. Za neuspeh pregovora zaraćene strane se međusobno optužuju.

Prekid pregovora pokazuje i koliko malo ustupaka su su obe strane spremne da naprave drugoj. U svojim zemljama pregovarači su pod velikim pritiskom. Obe strane su tokom rata pretrpele ogromne štete. Uz to, svaki ustupak drugoj strani bio bi okarakterisan kao pregovaračka slabost. Istovremeno, i jedni i drugi sebi uzimaju za pravo da protivničku stranu optužuju za fundamentalizam koji onemogućuje pregovore i uspostavljanje mira.

Religiozni fundamentalizam Hamasa

Nahostkonflikt Israel Palaestina Gazastreifen 08.08.2014
Demonstracije simpatizera HamasaFoto: imago/Eibner Europa

Izrael ima pravo na takvu vrstu optužbi. Njihovim pregovaračima dovoljno je da se pozovu na Hamasovu povelju iz 1988. godine, u kojoj se poziva na uništenje Izraela. „Izrael ne samo da mora da se ukine“, što znači uništi, „već to mora biti učinjeno u ime islama“. Međutim, povelja koja postoji dvadeset godina, više nije u upotrebi, objašnjava za Dojče vele portparol Hamasa Ahmad Jusef: „Mi je ne uzimamo kao osnovu našeg učenja, niti se na nju pozivamo“. Ipak Hamas povelju ne želi da ukine. Zbog te povelje izraelska vlada već godina ima argument da pregovore odbija i da u njih sumnja.

Izraelska teokratija?

Situacija je i u Izraelu kompleksna. U izraelskom parlamentu, Knesetu, trenutno sede tri ortodoksne jevrejske stranke. Zajedno imaju 30 od ukupno 120 poslaničkih mesta. List „Njujork tajms“ u aprilu je u jednom članku izvukao zaključak da su te snage bitno promenile političku kulturu u Izraelu: „Ortodoksne stranke Izrael nastoje da pretvore u teokratiju“, piše njujorški list. Na tu optužbu, na internet magazinu „tabletmag“ odgovorio je izraelski publicista Jair Rozenberg: „Ortodoksni Jevreji nisu svi isti, niti su iste ortodoksne stranke. I ne žele svi ortodoksni Jevrevi Izrael da pretvore u teokratiju“.

Ipak, u Izraelu su vidljivi fundamentalistički pokreti. Iza njih stoje doseljenici koji na Zapadnoj Obali podižu naselja. Za razliku od naselja koja se grade u ime države – prema izraelskom pravu ona važe za ilegalna. Na Zapadnoj Obali, kao i u Izraelu sve češći su fizički napadi na muslimane, a delimično i hrišćane. Tako su u julu, u Jerusalimu religiozni ekstremisti ubili jednoj palestinskog mladića. Bila je to odmazda na kidnapovanje i ubistvo tri izraelska mladića, koje se dogodilo nekoliko nedelja ranije. Rabin Dov Lior koji živi na Zapadnoj Obali u julu je izjavio i da je uništenje celokupnog pojasa Gaze dopušteno.

Desni politički zaokret

Ultraorthodoxe Juden in Jerusalem 14.12.2011
Ultraortodoksni Jevreji u sukobu sa policijomFoto: picture alliance/dpa

Snažnija religioznost u skladu je sa jačanjem desnog političkog spektra: u nedavnoj anketi koju je sproveo Izraelski demokratski institut, 34 procenta izraelskih Jevreja sa sebe su rekli da su „desničari“, dok je 28 procenata njih sebe je opisalo kao „umerene desničare“. Tek 22 odsto građana svrstalo se u politički centar, dok je „levih“ ili „umereno levih“ ispitanika bilo tek 12 odsto.

Desničarske tendencije za vreme krize u Gazi primećuju se i u Knesetu. Poslanik stranke Likud i zamenik portparola Kneseta, Moše Fajglin u julu je kazao da je opravdano pravo Izraela na oblast u pojasu Gaze: „Gaza je deo naše zemlje i tamo ćemo ostati zauvek.“ Za budućnost te oblasti istakao je i konkretne planove: „Nakon eliminisanja terora u Pojasu Gaze, to će biti deo suverenog Izraela koje je naseljen Jevrejima“. Palestinci koje budu želeli da se isele, kazao je Fajglin, biće srdačno podržani. Oni koji budu želeli da ostanu, najpre će dobiti dozvolu boravka, a posle nekoliko godina, mogli bi da dobiju i izraelsko državljanstvo.

Deo izraelskih levičara smatra da je od religioznog mnogo opasniji politički ekstremizam i da je on najveći izazov za političku kulturu u zemlji. „Izraelu ne preti opasnost da sklizne u teokratiju, već da krene putem energičnog i često brutalnog ugnjetavanja, do koga često vodi ekstremni nacionalizam“, pisao je publicista Mičel Plitnik u aprili za internet magazin „lobelog.com“.