1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putin dijeli ruske pasoše i Rusima izvan Krima

21. april 2014

U jeku krize u Ukrajini Vladimir Putin šalje jasan signal svima koji se osjećaju kao Rusi. Građani bivših sovjetskih republika mogu ubuduće lakše dobiti ruski pasoš. Na Krimu je taj proces uveliko u toku.

https://p.dw.com/p/1Bldc
Foto: AFP/Getty Images

Građani država koje su bile u sastavu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ubuduće će jednostavnije nego do sada moći da dobiju ruske pasoše. Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je odgovarajuću uredbu o tome, saopšteno je u njegovom kabinetu u Moskvi.

U brojnim državama bivšeg Sovjetskog Saveza, poput Ukrajine, postoje područja u kojima živi veliki broj građana koji se izjašnjavaju kao Rusi. Primjer za to je i poluostrvo Krim, koje je Rusija anektirala prije nekoliko sedmica. Na istoku Ukrajine trenutno dolazi do velikih napetosti, pa čak i oružanih okršaja između pristalica ukrajinske i vlade u Moskvi.

Krimske "zone za kockare"

Prema idejama ruskog predsjednika Putina, upravo Krim bi u narednom periodu trebalo da doživi velike promjene. Predsjednik je pokrenuo usvajanje zakona koji će omogućiti da se na Krimu proglase "zone igara na sreću". On je uložio veliki napor da se ublaži ovisnost o igrama na sreću, zatvarajući mnoštvo kockarnica, prvenstveno u Moskvi. Ipak, postoje uredbe o "posebnim zonama". One se nalaze u regionu Altaja, u Krasnodaru, Primorju i Kalinjingradu. Sada ima ideju da se takve zone proglase i na Krimu, koji je omiljeni cilj za milione turista iz Rusije.

Vladmir Putin "nudi" pasoš brojnim Rusima izvan matične države
Vladmir Putin "nudi" pasoš brojnim Rusima izvan matične državeFoto: Reuters

Otkazi Ukrajincima

Na samom Krimu su u toku velike promjene koje bi trebalo da "zapečate" rusku aneksiju. Tako je recimo, otkaz dobila i Natalija Rudenko, direktorica jedne škole u Simferopolju. Ona kaže da joj još uvijek u ušima odzvanjaju ljutite riječi jednog oca njenog učenika, koji je zahtijevao da se nastava izvodi samo na ruskom, a ne na ukrajinskom jeziku. Kratko nakon toga, u školi su se pojavili službenici i uručili joj otkaz.

Stanovnici Simferopolja se nadaju da će im u Rusiji biti bolje
Stanovnici Simferopolja se nadaju da će im u Rusiji biti boljeFoto: Reuters

"Ja sam podigla ovu školu", kaže Rudenko kroz suze. Ona je tu bila direktorica proteklih 17 godina. Njena škola je bila jedna od ukupno šest koliko ih ima na cijelom Krimu u kojoj se nastava održavala na ukrajinskom. Šokirani roditelji i nastavnici su joj na rastanku poklonili cvijeće.

Krim sa svoja dva miliona stanovnika brzo mora da se uklopi u Rusku Federaciju. To su barem sebi u zadatak dale lokalne vlasti koje posao žele da obave do kraja ove godine. Pri tome ne vode mnogo računa o manirima.

Nacionalizacija imovine

Jedan od prvih poteza je bila pljenidba ukrajinske imovine na Krimu. Od elektrana, preko luka, fabrika, pa do muzeja. Sve je sada u vlasništvu Rusije. Otkako je Putin i formalno potpisao priključenje Krima Rusiji, u tom području vlada veliki haos. Sudovi su paralisani, banke prolaze kroz velike turbulencije jer su se ukrajinske i zapadne banke povukle, a privredne veze sa Ukrajinom prekinute.

Automobili ruske policije nalaze se na ulicama, ali je neizvjesno u kojem pravnom sistemu se Krim nalazi. "Ukrajinski zakoni ovdje više ne važe, ali ruski još uvijek nisu stupili na snagu", kaže pravnik Sergej Fominich. Svi sudski procesi njegovih klijenata su zamrznuti. U gradu Simferopolju već djeluje jedan ured ruskih pravnika koji firmama nude "usluge prilagođavanja ruskom pravnom sistemu".

Regionalni parlament: poslanici su po kratkom postupku usvojili novi Ustav, planiraju usvajanje na stotine novih zakona
Regionalni parlament: poslanici su po kratkom postupku usvojili novi Ustav, planiraju usvajanje na stotine novih zakonaFoto: DW/M. Bushuev

Koliko košta aneksija?

Rusiju će aneksija Krima da košta. Vlada u Moskvi je već odobrila sedam milijardi dolara investicija samo za ovu godinu. Dodatne milijarde su planirane za povećanje penzija i za gradnju mosta koji bi poluostrvo spojio sa Rusijom. "Uz ove investicije će i naša privreda postati održiva", vjeruje zamjenik premijera Krima, Rustam Temirgalijev.

U Simferopolju ima 15 hotela. U njima se trenutno nalazi klijentela u skupim odijelima. To su ruski službenici, ali i ruski investitori u potrazi za mogućim poslovnim partnerima. Tu su i biznismeni iz regiona koji traže načina da stupe u kontakt i dodvore se liderima novih vlasti.

U osnovi, većina stanovnika vjeruje da će im sada biti bolje. Ipak, politička previranja su teško pogodila neke firme.

Firme počinju od nule

"Posao? Kakav posao, on umire!", kaže direktor jednog vinograda. Ne želi da kaže svoje ime. "Svaki dan mijenjaju pravila, poslovanje je nemoguće", žali se on.

Vinogradi na Krimu
Vinogradi na KrimuFoto: Fotolia/Galyna Andrushko

I u brodogradilištu Zaliv, jednom od najvećih poslodavaca u regionu, produkcija je u potpunosti zaustavljena. Kupci iz Norveške i Holandije su prekinuli pregovore o novim poslovima još za vrijeme protesta u Kijevu. Firme na Krimu strahuju da će ostati bez dosadašnjih veza koje su imale u Ukrajini, ali i od isporuka materijala, električne energije i gasa. Ipak, mnogi se i nadaju da će se u budućnosti za njih otvoriti tržište Rusije.

Autor: Azer Slanjankić (rtr, rtrd, dpa, afp)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić