Pune ruke posla za Baracka Obamu
21. januar 2013Predsjednik Obama u drugi mandat ulazi s jasnom podrškom birača. Ankete pokazuju da ona i dalje iznosi preko 50 odsto. Ankete pokazuju i Obamin problem: SAD su podijeljena zemlja. Većina demokrata podržava njegovu politiku, većina republikanaca je odbacuje.
I tako nije došlo do promjene odlučujuća dva faktora, navodi profesor Julian E. Zelizer sa Univerziteta Princeton: "Bez obzira na podršku građana, na taj način i jasan mandat koji je Obama dobio, konfiguracija odnosa snaga u Kongresu je izuzetno teška i zadaje Bijeloj kući glavobolju. Baš kao što joj glavobolju zadaje i stanje u državnom budžetu."
Ovaj istoričar očekuje da će u narednom periodu ponovo doći do blokade u usvajanju važnih zakona, kao što je to bio slučaj i na kraju prvog mandata predsjednika Obame.
Gornja granica duga, finansije i radna mjesta
Pri tome republikanci nagovještavaju da su barem u jednoj tački spremni na ustupke. Republikanci u Predstavničkom domu najavljuju da su spremni da za još tri mjeseca produže važeću granicu državnog duga. Na taj način SAD izbjegavaju da se već krajem februara ponovo nađu pred državnim bankrotom. Obama je najavio da nema namjeru da još jednom vodi raspravu o gornjoj granici duga, što je 2011. dovelo do smanjenja kreditnog rejtinga države.
Privredni ekspert Jacob F. Kirkegaard sa Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju navodi kako će "privreda biti najvažniji element na osnovu kojeg će se ocjenjivati Obamin drugi mandat". Broj nezaposlenih je trenutno opao, ali su istovremeno mnogi ljudi jednostavno odustali od potrage za poslom. Vreba opasnost da SAD imaju dugoročan problem s nezaposlenima, koji vodi usporavanju privrednog rasta.
Mnogo toga zavisi od Kongresa
Stoga nije čudo da je Federalna banka najavila da će "štampati novac" dok stopa nezaposlenosti ne padne ispod 6,5 odsto. U borbi protiv nezaposlenosti predsjednik stoji pred poznatim problemom: on zavisi od odluka Predstavničkog doma gdje većinu imaju republikanci, a oni mogu da blokiraju odluke i u samom Kongresu.
Obamin zadatak će biti da sa Kongresom dogovori dugoročnu poresku politiku, vjeruje Kirkegaard. On je optimista da će SAD u narednom periodu popraviti trgovački bilans jer je takozvani Transatlantski savez o slobodnoj trgovini sa Australijom, Peruom i Čileom već na dobrom putu da stupi na snagu.
Na unutrašnjopolitičkom planu predsjednik je veä riješio jednu stvar: u 23 predsjednička dekreta on je pooštrio zakone o nošenju oružja, te naložio da se pokrene istraživanje o uzrocima nasilja u kojima se ono koristi. Ipak, profesor Zelizer ne vjeruje da će on uspjeti da sprovede svoje namjere da se ispita pozadina svakog posla u kojem dođe do prodaje oružja.
Reforma zdravstvenog i useljeničkog sistema
Zelizer istovremeno vjeruje kako postoje bolje šanse za reformu useljeničkog sistema. "To je jedino područje u kojem Obama može postići nešto veliko, i to ne zato što su republikanci raspoloženi za to, nego što očajnički pokušavaju da izbjegnu imidž anti-useljeničke partije", kaže on.
S obzirom na demografske procese u SAD, republikanci sebi ne mogu dozvoliti luksuz da gube glasove rastuće populacije useljeničkih manjina. Osim toga i među konzervativcima je sve više onih koji zagovaraju ovu reformu.
Kada je riječ o reformi zdravstvenog sistema, Obama će pokušati da "odbrani ono što je već usvojeno i osigura da to funkcioniše", kaže Zelizer. Na taj način, na kraju drugog predsjedničkog mandata nikome neće pasti na pamet da vrati stvari u prvobitno stanje.
Vanjskopolitički kontinuitet
Na vanjskopolitičkom planu ne treba očekivati velike promjene. Naredni period biće obilježen povlačenjem iz Afganistana, neriješenim Bliskoistočnim konfliktom i spornom politikom korištenja bespilotnih letjelica iznad Pakistana u borbi protiv terorizma. Imenovanjem Johna Kerryja za ministra vanjskih poslova, republikanca Chucka Hagela za ministra odbrane i Johna Brennana za šefa CIA-e, Obama je pokazao želju za kontinuitetom dosadašnje vanjske politike.
Obamina vanjskopolitička agenda uklapa se u želje Amerikanaca. Prema rezultatima jedne ankete građani od predsjednika prevashodno očekuju da se posveti globalnoj privredi i trgovini. Na drugom mjestu je zabrinutost zbog nuklearnih programa Irana i Sjeverne Koreje, a potom su strahovanja da bi moglo doći do eskalacije nasilja na Bliskom istoku. Na četvrtom mjestu je strah od terorizma. Pri vrhu liste želja je i povlačenje vojnika iz Afganistana.
Jedno je u svakom slučaju već sigurno: Barak Obama će i u svom drugom mandatu imati pune ruke posla.
Autori: Christine Bergmann/Azer Slanjankić
Odgovorni urednik: Nenad Kreizer