1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Protuminsko djelovanje nakon poplava

Samir Huseinović17. rujna 2014

Poplave u BiH pokrenule su najmanje 2.000 mina i drugih eksplozivnih naprava zaostalih iz rata. Iscrtavaju se nove karte ugroženih područja, a pokrenuti su i regionalni projekti kako bi se zaštitilo stanovništvo.

https://p.dw.com/p/1DDKr
Foto: Samir Huseinovic

Pirotehničar M.G. iz Viteza poginuo je kod Maglaja 8. kolovoza 2014. od mine koja je promijenila položaj uslijed svibanjskih poplava. Mjesec dana kasnije kod Domaljevca je poginula još jedna osoba, a druga je teško ranjena u eksploziji naprave koja je, najvjerojatnije, pokrenuta tijekom poplava u BiH. Od svibanjskih poplava je samo na području Brčko distrikta pronađeno više od 80 minsko-eksplozivnih sredstava uz rijeku Savu na područjima gdje ih ranije nije bilo.

Ahdin Orahovac
Ahdin OrahovacFoto: Samir Huseinovic

Prema raspoloživim podacima, poplave koje su proteklih mjeseci u više navrata pogodile BiH, pokrenule su najmanje 2.000 mina i drugih eksplozivnih naprava. Najviše pomaknutih minsko-eksplozivnih naprava pronađeno je uz rijeku Savu i donje tokove njezinih pritoka. Poplave su uništile i mnoge ploče s upozorenjima na opasnost od mina i druge oznake obilježenih minskih polja. Pored Posavine, vodene bujice pokrenule su i mine na području Bosanske Krupe, Doboja i Maglaja.

Upozorenja koja mogu spasiti živote

Nakon poplava i klizišta u BiH, Centar za uklanjanje mina (BHMAC) upozorio je građane da samoinicijativno ništa ne poduzimaju na uklanjanju mina i drugih neeksplodiranih naprava. Kako su poplave i klizišta sa sobom donijele i mine s nekadašnjih ratnih linija razgraničenja, BHMAC podsjeća stanovništvo ugroženog područja da u slučaju otkrivanja mine ili druge naprave odmah obavijesti nadležne organe, odnosno Civilnu zaštitu, policiju, Oružane snage BiH ili timove BHMAC-a.

Branislav Jovanović
Branislav JovanovićFoto: Samir Huseinovic

Mine pokrenute u nedavnim poplavama ne ugrožavaju samo bosanskohercegovačka područja, pa su nadležni regionalni dužnosnici udružili napore kako bi se što učinkovitije suočili s ovom pojavom. U Sarajevu je 15. i 16. rujna održana regionalna radionica povodom predstavljanja projekta „Protuminsko djelovanje nakon poplava - regionalni odaziv u krizi, razvoj tehnologija i izgradnja kapaciteta“. Radi se o odgovoru državnih centara za razminiranje iz BiH, Hrvatske i Srbije na poplave koje su zahvatile regiju.

Regionalni napori

„Najveći korisnici projekta bit će građani BiH koji su zahvaćeni poplavama. U ovoj zemlji poplavljeno je 810 četvornih kilometara. Od toga su 83 četvorna kilometra poplavljena u područjima s minama. To su otprilike 33 lokacije u središnjoj i sjevernoj BiH od Krivaje do Posavine, gdje će 43 četvorna kilometra biti predmet ovog projekta, rekao je pomoćnik direktora Centra za uklanjanje mina u BiH Ahdin Orahovac.

Ugrožene lokacije bit će pregledane i letjelicama, opremljenima suvremenim digitalnim kamerama kojima će se snimati stanje na terenu. Podaci će potom biti analizirani u centrima za razminiranje. Uz pomoć zračnog izviđanja i u kombinaciji s drugim metodama terenskog rada želi se uspostaviti sustav kojim će se moći upravljati preventivno u bilo kojoj situaciji koju karakteriziraju klimatske i druge nepogode.

Korist za sve

„Regionalni stručni tim, formiran nakon poplava, vrlo brzo je usuglasio svoje programske ciljeve i početne stavove. Na temelju toga je ustanovljeno da je tijekom poplava najviše pogođen BiH, gdje treba usredotočiti i najveći napor“, rekao je direktor srbijanskog Centra za deminiranje Branislav Jovanović. Dodao je da će regija imati koristi od ovog projekta „s obzirom na to da će nakon njega izaći procedure i metode koje se mogu koristiti u cijelom svijetu“.

Dražen Jakopec
Dražen JakopecFoto: Samir Huseinovic

Direktor Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec je rekao: „Bit ću sretan ako ovaj projekt iznjedri modele, postupke i procedure koje će druge zemlje moći koristiti.“ On je dodao da su mine veliki problem u sigurnosnom, gospodarskom i ekološkom smislu u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.