1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protiv nezavisnosti Katalonije

9. april 2014.

Katalonci su u Madridu predali zahtev za održavanjem referenduma o nezavisnosti. Ali, dogodilo se, kao što je u suštini bilo i očekivano, da je španski parlament velikom većinom odbio zahtev.

https://p.dw.com/p/1BeBU
Spanien / Debatte über Katalonien / Rajoy
Foto: Reuters

Bilo je očekivano. Španija ne želi da Kataloncima dozvoli ni mogućnost kako bi pokušali da dobiju nezavisnost svog regiona. Nakon sedmočasovne debate, u noći s utorka na sredu, 299 poslanika Parlamenta Španije u Madridu, glasalo je protiv zahteva koji je podnela regionalna katalonska vlada. Za je glasalo 47 poslanika. Taj projekat nije naišao na odbijanje samo kod pripadnika konzervativne španske vlade premijera Marijana Rahoja, već su protiv i opozicioni socijalisti.

„Takve namere nisu u saglasnosti sa Ustavom Španije“, rekao je Rahoj tokom svog govora u parlamentu. „Govori se o nekom suverenitetu koji ne postoji. Španski ustav ne poznaje nikakav lokalni suverenitet ili suverenitet regiona“, naglasio je premijer i dodao da nije istina da su Katalonci pod pritiskom ostatka Španije.

Mas ne odustaje od referenduma

Premijer Vlade Katalonije Artur Mas je odbio da u Madridu lično obrazloži svoje zahteve. Njega su u utorak u glavnom gradu Španije predstavljala trojica poslanika regionalnog parlamenta. Mas je rekao i to da od plana održavanja referenduma neće odustati, bez obzira na negativan ishod glasanja. „Parlament može da odbaci zakon, ali ne može da spreči volju katalonskog naroda“, kazao je Mas.

Artur Mas preti i prevremenim izborima koji bi predstavljali uvod u „jednostrano proglašavanje nezavisnosti“. Kaj-Olaf Lang iz nemačke Fondacije za nauku i politiku (SWP) u Berlinu, smatra da mogući rasplet događaja ne bi trebalo da ide u tom pravcu. „Od trenutka kada je zahtev katalonskih vlasti odbijen, Barselona će tražiti alternativu kako građanima koji žive u tom regionu, da omogući da kažu šta imaju o ovom pitanju“, kaže Lang u intervjuu za Dojče vele.

Spanien Katalonien Artur Mas
Mas: Parlament može da odbaci zakon, ali ne može da spreči volju katalonskog narodaFoto: AP

Politički analitičari očekuju da će, umesto zagovaranja izbora, katalonski političari u svom parlamentu izdejstvovati usvajanje zakona, koji će omogućiti neku vrstu glasanja, nalik referendumu. Ipak, malo verovatno da bi jedan takav zakon mogao da postane pravosnažan. Propisi u tom domenu veoma su jasni: o raspisivanju referenduma može da odluči jedino centralna vlada u Madridu. Međutim, Katalonci neće odustati. Nakon letnje pauze iskoristiće sve pravne mogućnosti u nameri da ostvare zacrtani cilj. Ukoliko svi pokušaji propadnu, to će svakako biti povod za izbore u Kataloniji. Doduše, ništa od toga neće biti izvodljivo do kraja ove godine.

Strasti bi svakako mogle da se primire ako bi savezna vlada pokazala spremnost na kompromis u ravnopravnijoj raspodeli budžeta, koju traže katalonske vlasti. Madrid do sada nije pokazao spremnost na dogovor, zbog čega je Barselona pojačala pritisak za raspisivanjem referenduma. „Pitanje je koliko je još vremena ostalo za razgovore o svemu tome“, dodaje Lang.

Raste broj građana koji podržava ideju o nezavisnosti

Iz godine u godinu u Španiji sve više tinja sukob koji deli zemlju. Poslednji vrhunac zahteva za nezavisnošću odigrao se na velikim protestima pre dve godine. Više od milion ljudi je 2012. godine izašlo na ulice sa porukom „Katalonija, nova država u Evropi“. Protesta je bilo i prošle godine, ipak nešto mirnijih i manjih. Na stotine hiljada ljudi uhvatilo se tom prilikom za ruke formirajući kolonu dugu 400 kilometara.

Ideja o održavanju referenduma nailazi na sve veću podršku članova vlade, ali i opozicionih lidera, koji su ranije ovu temu vešto izbegavali. Neki tvrde da je podrška za održavanja referenduma oduvek bila velika, a da je u međuvremenu porastao i broj onih koji prizivaju nezavisnost Katalonije. Takvo raspoloženje naslućuje se i u samom parlamentu.

Spanien Katalonien Menschenkette Unabhängigkeit
Lanac za nezavisnost dug 400 kilometaraFoto: Raymond Roig/AFP/Getty Images

I istraživanja javnog mnjenja govore u prilog toj tezi. Oko 49 odsto Katalonaca smatra da bi nezavisnost od Španije bila najbolje rešenje. Dodatnih 19 procenata građana, izjasnilo „više za“ nego „protiv“ referenduma i nezavisnosti. Zanimljivo je i da se više od polovine ispitanika izjašnjava Katolncima, a 38 odsto i kao Katalonci i kao Španci. „Zanimljivo je i da se više imigranata druge generacije tako izjašnjava“, primjećuje Jorg Mose, naučni saradnik sa Univerziteta u Minsteru.

Sve više regiona priziva nezavisnost

Ponos i samouverenost Katalonaca povezana je s privrednim razvojem regiona tokom 70-ih godina prošlog veka: otvarano je sve više radnih mesta, a primanja građana bila su sve bolja. Čak i danas, katalonska oblast, u kojoj živi oko 16 odsto stanovništva Španije, natprosečno je uspešnija od ostatka zemlje. Gotovo petinu bruto društvenog proizvoda zemlje pokriva Katalonija, koja je odgovorna i za četvrtinu državnog izvoza. Nezadovoljstvo raste zbog gubitaka od sedam do devet odsto, za koje je odgovorna raspodela državnog budžeta, kojom se dosta novca sa severa Španije usmerava u ugrožene, siromašnije regione. Katalonci to ne žele.

Problem te vrste postoji i u drugim delovima Evrope. Ekonomski jaki regioni, kojima centralne vlasti uzimaju novac ne bi li pomogle drugim oblastima, sve glasnije govore o referendumima i nezavisnosti. I u južnom Tirolu u Italiji političke i privredne okolnosti podsećaju na Kataloniju u Španiji. Slično raspoloženje preovladava i u belgijskoj Flandriji.

Najpre se govorilo o potrebi za većom autonomijom, a onda i o nezavisnosti. Povremeno se i u Bavarskoj mogu čuti razmišljanja uticajnih političara, kojima je dosta izdvajanja za finansijski ugrožene pokrajine. Škotska takođe pokušava da izdejstvuje finansijsku i političku nezavisnost od ostatka Velike Britanije.

Ipak, prilike u Kataloniji ne mogu se porediti sa pomenutim regionima, tvrde stručnjaci. Barseloni je dosta finansijskih, solidarnih izdvajanja, ali to nije ključni razlog, kaže Mose. „Za mnoge je regionalni ili bolje rečeno nacionalni identitet važniji, bez obzira na finansijski aspekt priče o nezavisnosti.“

Autori: Š. Hepner / K. Valc / J. Leon
Odgovorni urednik: I. Đerković