1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prokletstvo ili blagoslov na nebu? (VIDEO)

28. novembar 2013.

U četvrtak (28.11.) dogodiće se redak spektakl: jedna kometa „projuriće“ tik pored Sunca. Zato su mnoge oči uprte u nebo i opet se čuje pitanje: da li to nešto znači?

https://p.dw.com/p/1APrC
Foto: Reuters

Kad kažemo „tik uz Sunce“, onda to treba uzeti u drugim, astronomskim razmerama: to će biti čitavih 1.200.000 kilometara, Zemlja je npr. 125 puta dalje nego što će ta kometa biti večeras po srednjeevropskom vremenu u 19 časova i 40 minuta. To je breme kada će Sunce za nas već odavno biti iza horizonta.

Kometa je dobila nimalo poetsko ime ISON C/2012 S1 jer tradicionalno nosi i ime otkrivača. S obzirom na to da je to mreža astronomskih opservatorija „International Scientific Optical Network“ i da su Vitalij Nevski iz Belorusije i Artjom Novičonok iz Rusije otkrili taj objekat u septembru 2012. godine – to je čitava tajna imena koja zvuči kao sorta hibridnog kukuruza.

Ipak, baš pred finale tog „bliskog susreta“ sa Suncem, mnogi zabrinuto upiru pogled u nebo. Naime, očigledno je da se proteklih dana od nje već odvojilo nekoliko većih komada, ali naučnici tvrde da je on ipak dovoljno veliki da prilično velika gromada večeras protutnji pored Sunca. Prečnik komete je, naime oko pet kilometara i iako juri vrtoglavom brzinom od preko milion kilometara na sat, u bezvazdušnom prostoru svemira to i nije neki naročiti problem.

Kometa na putu ka nama

Vesnik daleke prošlosti

Mnogo je veći problem temperatura tog meteora koji je sadrži led i gasove u čvrstom stanju – onakvu materiju kakva postoji na minus 200 stepeni koliko vlada na prostoru odakle dolazi. Sada, uz Sunce, na njegovoj površini biće temperatura od najmanje 1.500 stepeni Celzijusa (meki fizičari procenjuju da je temperatura dvostruko veća). To stvara tzv. „rep“ komete koji se „vuče“ za njim i koji će biti vidljiv kada se bude opet udaljavao od Sunca.

Maštu naučnika naročito uzbuđuje činjenica što je putanja njenog kretanja parabola – ona dakle leti kao topovska granata, „ispaljena“ negde sa ivice Sunčevog sistema, u pojasu iza planete Neptun, tamo gde se nalazi gomila sličnih krhotina, odnosno ostataka koji potiču iz doba nastanka čitavog Sunčevog sistema. Ali baš kao i granata, ona dođe pa ode – i više se nikad ne vrati, isto kao i komete čija je putanja elipsa. Sve to znači da je ovo jedinstvena prilika da se utvrde neke činjenice iz samih početaka Sunca i njenih planeta.

S druge strane, ovo nije prvi slučaj da neko telo prolazi tik pored Sunce. Godine 1843. jedna kometa proletela je na samo 140.000 kilometara od površine Sunca i mogla se lako videti tokom vedrog dana. To je, konačno, argument za jedan sasvim drugi tip „stručnjaka“ koji podsećaju na burnih zbivanja sredinom devetnaestog veka (događaji u Evropi 1848. godine i sl). Komete su oduvek uzbuđivale maštu ljudi koji su verovali da su one vesnici nekih zlokobnih događaja. S obzirom na to da nesreća nikad nije falilo, onda bi i takva predviđanja, na ovaj ili onaj način, ispadala tačna.

Od pamtiveka su ljudi posmatrali nebo i tumačili pojave na svoj način. Komete su najčešće bile – loš znak.
Od pamtiveka su ljudi posmatrali nebo i tumačili pojave na svoj način. Komete su najčešće bile – loš znak.Foto: picture-alliance/akg

I Vatikan gleda u nebo

Upravo zbog svih tih verovanja, čak i poglavar Katoličke crkve još od davnih dana ima i svoje lične stručnjake za astronomiju. Trenutno je na čelu te ekipe Hoze Gabrijel Funes koji je oduševljen što se kometa pojavljuje uoči Božića: „Ovo su predivni trenuci jer nas podsećaju da smo svi mi pomalo astronomi. Ima još vremena do Božića, ali naravno da nam to vraća u sećanje Vitlejemsku zvezdu.“

Funes, koji je, kao i papa Franja, isusovac iz Argentine, na tu pojavu gleda kao na „podsetnik na lepotu stvaranja, na nešto što nam pred oči stavlja lepotu Stvoritelja i podstiče nas da krenemo na put.“

Autori: D. Lorencen, A. Šubić
Odgovorni urednik: I. Đerković