1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Preblizu da bi bili egzotični, predaleko da bi bili prepoznatljivi

Marina Maksimović 4. svibnja 2014

Amira Medunjanin iz BiH, Bilja Krstić iz Srbije i Tamara Obrovac iz Hrvatske, tri vrsne glazbenice s prostora nekadašnje Jugoslavije, zajedničkim nastupom u Bruxellesu žele predstaviti zajedničku emociju Balkana.

https://p.dw.com/p/1BtbY
Balkan Trafik Festival Brüssel Mai 2014
Foto: Marina Maksimovic

U Bruxellesu, već tradicionalno, proljeće donese miris jorgovana, prve bosonoge piknike na travi i za tamošnje prilike egzotičan zvuk jugoistoka zajedničkog kontinenta. Tada, barem na nekoliko dana, Balkan prestaje biti sinonim za ozbiljne političke izvještaje.

Balkan trafik, festival glazbe Balkana, osmi put za redom, u srcu Europske unije, predstavlja kolaž kultura Jugoistočne Europe. Počevši od glazbe i folklora do hrane i pića. I sve to u samom centru Bruxellesa, pod krovom Centra za lijepu umjetnost Bozar.

„Ove godine, a da nismo to planirali, imamo na okupu divne glasove iz Bugarske, Rumunjske, Albanije, Grčke. Tu je i prvi zajednički nastup sjajnih vokala „Žena sa Balkana“- Amire, Biljane i Tamare. Kao i svake godine na Balkan Trafiku nastupaju i pobjednici iz Guče. Tu je i kraljica romske glazbe Esma Redžepova, a imamo i moderniji zvuk, politički orjentirane bendove iz Turske i Ukrajine“, navodi Nicolas Wieers, osnivač festivala.

Balkan Trafik Festival Brüssel Mai 2014
Tradicija i alternativa Balkana dostupne su na jednom mjestuFoto: Marina Maksimovic

Tradicija i alternativa na jednom mjestu

Od repera do truba, preko etno popa i jazza, tradicija i alternativa Balkana dostupne su na jednom mjestu.

„Ni jedna od naših zemalja ne može da se pohvali, nažalost, ničim sem kulturom i tradicijom koju imamo“, smatra Amira Medunjanin jedna od 14 umjetnica sa albuma „Žene Balkana“. „Kod nas ne možemo biti ponosni na ekonomsku situaciju, na činjenicu da je nezaposlenost u BiH 55 procenata i da pola ljudi nema šta da jede. Ne možemo se pohvaliti sjajnim političarima, koji apsolutno ništa nisu uradili u posljednjih 20 godina. Kad neko iz zapadne Evrope pročita ovo kao ključne stvari o jednoj zemlji, nikada ne poželi tamo da kroči. Međutim, kada se, pored silnih problema, nađe prostor za nešto lijepo što dolazi iz naših krajeva onda je to uspjeh. Zato je ovaj festival sjajna stvar da male zemlje predstave svoje ljepše strane u odnosu na ono što se potencira u medijima posljednjih 20 godina“, objašnjava Amira.

Amira Medunjanin iz BiH, Bilja Krstić iz Srbije i Tamara Obrovac iz Hrvatske, tri vrhunske predstavnice tradicionalne glazbe s prostora nekadašnje Jugoslavije, zajedničkim nastupom u Bruxellesu žele predstaviti i zajedničku emociju Balkana.

„Merak i sevdah. I to već sve govori. Muzika sa Balkana nosi posebnu emociju i jedan poseban izraz. Neko to može da poredi sa Portugalijom i fadom, ali meni je ovo naše ljepše“, dodaje Bilja Krstić.

Sve tri pjevačice kažu da su vezane kako za tradicionalnu glazbu cijele regije tako i za jazz, ali da se ta posebna emocija i unutarnje iskazivanje istine može najbolje predstaviti na maternjem jeziku:„I tu nastaje komunikacija sa publikom koja ne mora da razumije tekst, ali će razumjeti sve kroz energiju izraza“, objašnjava Krstić. A upravo je ta energija, prema mišljenju i izvođača i publike, ono čime balkanska glazba komunicira sa Europom i svijetom. „Preblizu smo da bi im bili egzotični, a predaleko da bi bili prepoznatljivi.“, dodaje Tamara Obrovac.

Balkan Trafik Festival Brüssel Mai 2014
Amira Medunjanin iz BiH, Tamara Obrovac iz Hrvatske i Bilja Krstić iz SrbijeFoto: Marina Maksimovic

Tri dame i tri vrhunska balkanska vokala nadaju se da im je zajednički nastup na Balkan Trafiku u Bruxellesu samo prvi u nizu, i kažu da pored strane publike imaju šta ponuditi i svojim sunarodnjacima:

„I u Beogradu, i u Zagrebu i u Sarajevu ljudi odlično reaguju na sve pjesme s ovih prostora. Ljudi su željni normalnih priča i pozitivne energije, pogotovo taj naš prostor crne žuči i jada. Sve je naizgled krasno i divno, ali kad se malo zagrebe, svi mi, čini mi se, imamo veliku ranu, bar je ja imam. Treba je nekako zaliječiti, ako ičim onda lijepom muzikom, koja je svakom pod kožom, htio to priznati ili ne. To je dio naših gena“, zaključuje Medunjanin.