1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prava LGBT zajednice i dalje problem

Marina Maksimović, Brisel18. septembar 2014.

Napadi i netolerancija prema LGBT zajednici nisu incidenti već stanje koje traje, kako u Srbiji, tako i u drugim zemljama Zapadnog Balkana. EU i dalje čeka da se region dokaže u poštovanju osnovnih ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/1DEwu
Anti-Gay Graffiti im Zentrum von Belgrad
Foto: DW/I. Petrovic

Ono na čemu Evropska unija iz godine u godinu insistira i nalazi zamerke kada je u pitanju proces evrointegracija Srbije, jeste upravo vladavina prava u zemlji. U oceni napretka Srbije u prošloj godini, koja je u Briselu označena kao „istorijska“ kada je u pitanju razvoj odnosa EU i Beograda, i dalje su se mogle čuti primedbe koje su se odnosile na korupciju, nezavisnost institucija, slobodu medija i zaštitu prava manjina i ranjivih grupa u zemlji kandidatu za članstvo. Koliko su „ranjive grupe“ zaista ranjive u Srbiji i koliko je Evropska unija u pravu kada insistira da tokom celih pregovora za članstvo fokus bude na pravosuđu i ljudskim pravima, pokazao je i nedavni napad na LGBT aktivistu u centru Beograda.

„U pitanju nije pojedinačan slučaj. Netrpeljivost, diskriminacija, visok novo netolerancije prema LGBT populaciji, nešto je što postoji i traje u Srbiji“, kaže za Dojče vele Lidija Gal, analitičarka za Balkan u međunarodnoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava „Hjuman rajts voč“. Ta organizacija deli mišljenje Evropske komisije u oceni da su u Srbiji vidljivi koraci unapred u oblasti zaštite ljudskih prava, ali da na tom polju ima još mnogo da se radi.

„Vlasti u Srbiji imaju jasnu obavezu da sprovedu istragu i utvrde da li je napad na nemačkog državljanina bio motivisan seksualnom orijentacijom žrtve, nacionalnom pripadnošću ili oboma. Država mora da sprovede efikasnu istragu po osnovu svake žalbe zbog pretnje ili napada, ali i mnogo, mnogo više od toga. Sama činjenica da ne postoje precizni podaci o napadima na pripadnike LGBT zajednice svedoče o tome da mnogi od ovih slučajeva ostaju neprijavljeni. Ljudi moraju da steknu poverenje da bi prijavili nadležnima takve slučajeve, a obaveza vlasti jeste da se okrene ka žrtvama diskriminacije i netolerancije i obezbede im bezbednu sredinu da govore o svojim problemima“, objašnjava Gal.

Serbien Belgrad Demonstration Homosexualität
Parada ponosa u Beogradu zakazana je za 28. septembar. Da li će se ove godine održati?Foto: picture-alliance/dpa

Ljudska prava ključna za pristupanje Zapadnog Balkan EU

Pored insistiranja na odgovornosti i obavezi vlasti u Srbiji na rešavanju ali i prevenciji ovakvih napada, u „Hjuman rajts voču“ insistiraju i na ulozi Evropske unije. Brisel mora da nastavi da nadgleda i izveštava o stanju ljudskih prava, smatra Gal i dodaje: „Istovremeno, EU mora da insistira na tom pitanju tokom dijaloga sa srpskim vlastima, pogotovo tokom pregovora o članstvu. Ključno je da pitanje ljudskih prava bude prioritet u svakoj vrsti razgovora Brisela i zvaničnog Beograda“, naglašava Gal. Ona u razgovoru za Dojče vele upozorava i na činjenicu da ovakva situacija u Srbiji nije jedinstvena u regionu.

Upravo je zemljama Zapadnog Balkana, pored zajedničkog evropskog puta, zajednički i problem netolerancije i nasilja prema pripadnicima LGBT populacije: „Oni nemaju dovoljno podrške od strane visokih zvaničnika koji bi morali da jasno osude svaki napad na LGBT aktiviste, pripadnike ili one koji podržavaju tu zajednicu. To je generalni problem na Zapadnom Balkanu, koji utiče na pravo ljudi da se udružuju ili izražavaju svoj stav. Takve primere, nažalost, imali smo nedavno i u BiH i na Kosovu“, navode u „Hjuman rajts voču“.

Kako pomiriti Balkan i evropske vrednosti?

Da bi zemlje Zapadnog Balkan mogle da se približe Uniji neophodno je da, između ostalog, ali i na prvo mestu, usklade praksu u oblasti poštovanja ljudskih prava sa onom na evropskom nivou. U Evropskoj komisiji kažu da je prošlogodišnjom (treću godinu za redom) zabranom održavanja „Prajda“, Srbija „propustila da dokaže poštovanje osnovnih prava“.

„Upravo takav brutalni napad koji se nedavno dogodio u Beogradu ukazuje na važnost da se „Prajd“ održi i da vlasti obezbede sigurnost učesnika, a ne da se to iskoristi kao izgovor za još jedno otkazivanje iz bezbednosnih razloga“, zaključuje Lidija Gal iz „Hijuma rajts voča“.

Kraj diskriminacije i napada na pripadnike različitih manjinskih zajednica, bilo da su one zasnovane na verskoj, rasnoj, nacionalnoj ili seksualnoj pripadnost, trebalo bi da bude i početak pune integracije u odabrani evropski sistem vrednosti, onaj koji se ne održava samo kroz slovo zakona na papiru već, i na prvom mestu, kroz svest i svakodnevni život građana Beograda, Sarajeva ili Podgorice.

Parade „Ponosa“ u zemljama-članicama Evropske unije odavno su mesto dobre zabave, kako za pripadnike LGBT populacije, tako i za ostatak posetilaca, pri čemu se ničije opredeljenje ne dovodi u pitanje niti stavlja u prvi plan. Pitanje je samo kako pomiriti Balkan i evropsku praksu, i koliko će vremena i žrtava za to biti potrebno.