1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Počelo suđenje Ratku Mladiću

16. maj 2012

U Haškom tribunalu je počelo suđenje bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću koji je pored ostalog optužen i za genocid u Srebrenici. Uvodne riječi zastupnici tužbe završavaju u četvrtak.

https://p.dw.com/p/14wZY
Foto: picture-alliance/dpa

Tužilac Dermot Grum (Groome) je svoje uvodno izlaganje intonirao tvrdnjom da je Ratko Mladić, kao i Radovan Karadžić, imao "zločinački cilj da etnički očisti Bosnu i Hercegovinu". Kao komandant Vojske Republike Srpske, on je od početka rata sprovodio "šest strateških ciljeva srpskog naroda", po kojima Srbi nasilno treba da se odvoje od druge dvije nacionalne zajednice i zauzmu sve teritorije koje proglase svojim.

Sa Radovanom Karadžićem, Mladić je bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata sa teritorija Bosne i Hercegovine proglašenih srpskim, naglasio je tužilac Grum.

Predsjednica udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić kaže da je Mladić prijetio u sudnici Haškog tribunala preživjelim majkama Srebrenice i logorašima koji iz posebne prostorije prate suđenje.
Predsjednica udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić kaže da je Mladić prijetio u sudnici Haškog tribunala preživjelim majkama Srebrenice i logorašima koji iz posebne prostorije prate suđenje.Foto: picture-alliance/dpa

Šest strateških ciljeva srpskog naroda

"Činjenica da je Mladić odabran za komandanta nije bilo nešto slučajno. Karadžić je odabrao Mladića jer je smatrao da je on izvrstan oficir koji je kadar zapovijedati planiranom vojskom bosanskih Srba. Karadžić je takođe bio ubijeđen da je Mladić voljan počiniti zločine koji su se morali počiniti da bi se ostvarili strateški ciljevi bosanskih Srba. Rukovodstvo bosanskih Srba dalo je Mladiću mandat da u bosansku zemlju ureže granice koje su zamislili Karadžić i Krajišnik."

Ta težnja, formulisana u šest strateških ciljeva srpskog naroda, mogla se ostvariti samo zločinima. Zato je, sprovodeći te strateške ciljeve Mladić ucrtavao u kartu Bosne i Hercegovine zločin za zločinom, rekao je Grum.

Ostvarenje tog cilja počelo je 31. marta 92. terorom dobrovoljaca Željka Ražnatovića Arkana u Bijeljini, a nastavljeno sljedećih mjesec dana zločinima u 35 bosanskohercegovačkih opština.

Da se ne zaboravi
Da se ne zaboraviFoto: picture-alliance/dpa

"Dodaci optužnici opisuju 57 konkretnih zločina koji su počinjen u ovom periodu, a za koje optužba tvrdio da je Mladić za njih odgovoran", rekao je tužilac Grum, koji je optužujuće činjenice navodio hronološkim redom: prvo o progonu Bošnjaka i Hrvata u svim krajevima Bosne i Hercegovine, zatim o opsadi Sarajeva i uzimanju vojnika medjunarodnih snaga mira za taoce.

Zločini koji zaslužuju samo kvalifikaciju genocida

"Ratko Mladić je lično kontrolisao granatiranje Sarajeva. Imao je grad na dlanu i bio je odgovoran", rekao je Grum i dodao: "To granatiranje nije služilo nikakvoj konkretnoj vojnoj svrsi. U stvari, očigledno je cilj bio da se terorišu civili. Kao što je to rekao Dzonu Vilsonu, Mladić imao je namjeru da se Sarajevo trese. Evo citata iz Mladićeve naredbe: Pobrinite se da vam vojnici znaju da će se Sarajevo zatresti. Sarajevo će se tresti i više granata će pasti u sekundi nego u cijelom ratu do sada – kraj citata."

Završavajući svoj dio uvodnog izlaganja, u kojem se često koristio bilješkama iz Mladićevih ratnih agendi, američki tužilac Dermot Grum je naglasio da će na ovom suđenju tužilaštvo nastojati da dokaže da zločini, koji su, uz masakr u Srebrenici, počinjeni u gotovo svim krajevima Bosne i Hercegovine zaslužuju samo kvalifikaciju genocida.

Glavni tužilac Bramerc kaže da se Mladić zdravstveno dosta bolje osjeća
Glavni tužilac Bramerc kaže da se Mladić zdravstveno dosta bolje osjećaFoto: picture-alliance/dpa

Uvodnu riječ o dijelu optužnice protiv Mladića koji se odnosi na genocid u Srebrenici izložiće sutra (17.5) drugi tužilac na ovom suđenju Piter Mekloski.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić