Pouke iz ukrajinske krize

List Neue Westfälische Blatt piše:

„Pred nama su uskršnji praznici. Na najveći kršćanski praznik sjećamo se smrti i uskrsnuća Isusa Krista. U njegovoj najvećoj ostavštini, Propovjedi na Gori, se traženje pravde i izgradnja mira pored ostalog pominju kao nešto što je sveto.

Rat se u to ne ubraja. Rat ne predstavlja ni nastavak politike drugim sredstvima. Ova rečenica pruskog vojnog teoretičara Carla Philippa Gottlieba von Clausewitza u 19. vijeku je možda opisivala princip koji je bio dopušten u nacionalnim državama.

Ali, već istrebljivački ratovi 20. stoljeća i njihovo uništavajuće dejstvo pokazali su poražavajuči učinak takvih ideja.

Ova njegova definicija se može koristiti i kada se govori o kriznoj situaciji u Ukrajini, pogotovo kada se vidi zveckanje oružjem, posebno ruske vlade, kada je u pitanju širenje zone utjecaja, ali i pokušaj Nato-a da na svojim istočnim granicama pokaže dominantnost.

Situacija sve jasnija

Zapadne zemlje zaista, niti su jedinstvene niti spremne da se opredijele za jednu vojnu opciju. Što EU i NATO jasnije stavljaju do znanja da ih Putin ne impresionira, situacija postaje sve jasnija: autokrata Putin je politički bio toliko posrnuo da se, kako bi se stabilizirao na vlasti, morao desiti konflikt poput ovog u Ukrajini. To mu je očigledno pošlo za rukom. Drugo, EU je pokušala da političku nestabilnost u Ukrajini iskoristi kako bi proširila svoj utjecaj na Istoku. U tome nije u potpunosti zakazala, ali stoji pred ogromnim zadaćama koje sada mora bolje uraditi. Treće, SAD i njihov predsjednik Obama koji se okreće od Evrope i više posvećuje Azijsko-pacifičkiom regionu, koriste priliku kako bi popravili svoj narušeni imidž oko afere prisluškivanja, i na novi način objasnili solidarnost Nato-a. S obzirom na taj kontekst, Putin koristi priliku da stvori novu euroazijsku ekonomsku regiju i Kinu pokuša odvojiti od Evropljana.

Ukrajina je u ovom sukobu interesa samo loptica za igru i zemlja čiji je teritorijalni integritet opljačkan. Šta da se sada radi? Trenutna konfliktna situacija u istočnoj Evropi zahtjeva pametno političko djelovanje, jer ni na unutrašnjo-političkom planu nije nastala bezopasna situacija“, piše List Neue Westfälische Blatt.

Dijalog Putina i Snowdena

List Die Welt piše o nastupu ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivšeg američkog zviždača Eduarda Snowdena na ruskoj televiziji:

„Razgovori dvojice agenata. Tokom nastupa ruskog predsjednika Vladimira Putina na televiziji, u program se uključio i bivši američki zviždač Eduard Snowden. On je predsjedniku mogao postavljati pitanja", piše list Die Welt i nastavlja:

„Snowdenovo postavljanje pitanja je razveselilo Ruse, a razljutilo Amerikance. On je Putina pitao da li Rusija provodi masovno špijuniranje svojih građana. Na to je ruski predsjednik odgovorio da su sve aktivnosti te vrste strogo kontrolirane zakonom.

On je naveo da Rusija nema tehnička sredstva niti novac, kao što imaju SAD.

Šef Kremlja je reagovao kao da je iznenađen na uključivanje Snowdena. Kod Putina se međutim ništa ne prepušta slučaju. Snowden vjerovatno mora platiti visoku cijenu za svoj azil u Rusiji“, piše list Die Welt

Autorka: Belma Šestić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić