1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Potrebna je jedna Putinova reč

28. april 2014.

Bilo bi interesantno znati šta ruski obaveštajni oficir radi u Slavjansku, ali bi isto tako bilo zanimljivo čuti koji je đavo tamo poslao nemačkog oficira i njegove saborce, piše danas nemačka štampa.

https://p.dw.com/p/1BpL7
Ukraine Unruhen in Slowjansk 24. April
Foto: KIRILL KUDRYAVTSEV/AFP/Getty Images

Proruski separatisti u Slavjansku i dalje u zatočeništvu drže sedam posmatrača OEBS-a kao i nekoliko ukrajinskih vojnika. U nedelju su taoci izvedeni pred kamere šezdesetak novinarskih ekipa, a samozvani gradonačelnik Vjačeslav Ponomarjov rekao je da se radi o „špijunima“ prema kojima se međutim ponaša kao da su „gosti“. Među posmatračima su i četiri Nemca, a jedan pukovnik među njima obratio se novinarima i rekao da ne zna kada će njegov tim biti pušten na slobodu. Proruske snage traže razmenu zatvorenika – do sada su pustili samo jednog švedskog posmatrača jer pati od blažeg oblika dijabetesa. U međuvremenu se ambasadori članica EU sastaju kako bi pooštrili sankcije protiv Rusije. Očekuje se da samo bude proširen spisak osoba kojima je zabranjen ulazak u EU i čija se imovina zamrzava. Na spisku se, prema najavama, ponovo neće naći sam vrh ruske vlasti.

Zanimljiv ugao čitamo u Štutgarter cajtungu: „Proruske snage su samouverene. Prvi put je njihov vođa pred televizijskim kamerama skinuo masku. Ukrajinske vlasti su u njemu prepoznale jednog oficira ruske vojne tajne službe. Ako je to istina, teško će Moskva dalje odbacivati tvrdnje da ima veze sa dešavanjima u susedstvu. Bilo bi interesantno znati šta uopšte jedan ruski obaveštajni oficir radi u Slavjansku, ali bi isto tako bilo zanimljivo čuti koji je đavo tamo poslao nemačkog oficira i njegove saborce“, piše list. Naime, zatočeni posmatrači OEBS-a nisu deo zvanične posmatračke misije nego su na teren otišli na molbu zvaničnog Kijeva, po bilateralnim sporazumima.

„Da li će i kada taoci biti pušteni zavisi samo od Putina“, beleži danas Rajn cajtung suštinu nemačkog viđenja trenutne krize. Putin sve otvorenije vitla svojom sabljom, piše ugledni Frankfurter algemajne. „Ako mu je zaista na srcu pravo na samoopredeljenje Rusa koji žive uz granice njegovog carstva, onda bi trebalo da se pobrine za slobodu. Ali od te slobode se malo šta može osetiti i u samoj Moskvi. Posmatrači OEBS-a su u Ukrajini upravo kako bi osigurali demokratske uslove. Nisu oni jedini taoci na istoku Ukrajine – nagrabusili su svi koji igraju Putinovu igru. Moskva gazi vrednosti koje su Evropljanima donele slobodu i blagostanje. Zapad ima izbor: Ili će se odupreti ili će i sam postati talac“, navodi frankfurtski dnevnik.

Drugačije misli kolumnista drugog velikog frankfurtskog lista, Frankfurter rundšaua. „Ko vidi trn u oku Vladimira Putina istovremeno ne vidi balvan u svom. Jer, nakon raspada Sovjetskog Saveza trebalo je da nastane Evropa koja garantuje bezbednost svim državama – uključujući Rusiju i njene građane. Zapad se nije držao dogovorenog do kraja. Umesto toga, NATO je proširen do Baltika. Takva promašena politika Zapada ne može da opravda poteze Moskve koji su protivni međunarodnom pravu. Međutim, ko otvoreno govori i o greškama Zapada nužno će pojačati svoju argumentaciju i razbiti crno-beli pogled na stvari. Osim toga, ima načina da se izađe iz ove krize. Zapadne diplomate treba da drže oružje zakočenim kada pregovaraju sa Moskvom.“

Ukraine Konflikt Pressekonferenz zu Festnahme in Slawjansk
Ponomarjov na konferenciji među zatočenim posmatračimaFoto: Reuters

Minhenski Merkur piše da situacija sa taocima na užasavajući način pokazuje koliko je Ukrajina zapravo blizu: „Vladimir Putin ima sve adute u rukama. U ovoj rundi pokera, on svoje protivnike čita kao knjigu. Na njihovim licima ne vidi ništa čega bi se plašio. Putin će nastaviti po svom dok ne postigne ciljeve – ciljeve koje možda nije do kraja ni definisao“, piše list pitajući se da li je Putinov cilj blokovski neutralna Ukrajina ili marionetska država u rukama Kremlja. Manhajmer morgen piše da u istočnoj Ukrajini, po ugledu na Rusiju, više nema zakona države nego samo zakona jačega. „Suludo bi bilo tvrditi da Rusija nema uticaj na situaciju. Ako separatisti ikoga slušaju, onda je to Putin. Strahuje se da će situacija dalje eskalirati kako se bliže izbori 25. maja. Ukoliko narod potvrdi vladu u Kijevu, Moskvi će biti teže da tu vladu odbacuje. Tako bi nestao argument da se Rusi moraju zaštititi od ukrajinskih fašista.“

Rusija ima moć da kontroliše svoje vazale na istoku Ukrajine, ali se proračunato drži po strani, piše Rajniše post. „Separatisti ponižavaju svoje taoce. Jedan od zatočenika na insceniranoj konferenciji za štampu mora fino da izjavi: Mi smo gosti, a ne ratni zarobljenici. Sjajno, samo što su gosti obično slobodni i mogu da odu kada požele. (…) Ovaj rat nerava pokazuje koliko je Zapad nemoćan. Sankcije bi zaista u jednom trenutku pogodile Rusiju, ali i zapadnu privredu. Investitori će otići iz Rusije, zemlja će patiti zbog odliva kapitala, kreditna sposobnost biće uništena. Nevolja je što se Rusija ponovo iz partnera transformiše u neprijatelja i što više nema poverenja. Rusija je za nas postala nepredvidiva“, navodi komentator lista iz Diseldorfa.

Braunšvajger cajtung se bavi upravo sankcijama i hroničnom dilemom koga bi zapravo sankcije protiv Rusije najviše pogodile. „Čak ni obuhvatne ekonomske sankcije ne bi primorale Putina na promenu strategije. Istovremeno, te sankcije mnogo bi jače pogodile nemačku privredu od američke. Zaoštravanje koje bi vodilo do novog hladnog rata SAD i Rusije takođe ne može biti u nemačkom interesu. Još je otvoreno pitanje da li se može sprečiti građanski rat u Ukrajini, ali Berlin treba na tome da radi do poslednje sekunde. Ionako već ima dovoljno onih koji zaoštravaju krizu.“

Pripremio: Nemanja Rujević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković