1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poplave i donatorska konferencija kao „kec na desetku“

Samir Huseinović17. juli 2014

BiH i Srbija će dobiti 1,8 milijardi eura za saniranje šteta, rečeno je na donatorskoj konferenciji u Briselu. Analitičari upozoravaju: „Donirana sredstva najmanje će završiti kod onih kojima su najpotrebnija“.

https://p.dw.com/p/1CeJV
Foto: DW/M. Camdzic

„BiH će dobiti 892, a Srbija 995 miliona eura. Za regionalne projekte prikupljeno je 41,4 miliona eura“, izjavila je po završetku donatorske konferencije evropski izaslanik za humanitarnu pomoć Kristalina Georgijeva. Ona je, također, istakla da će biti osigurana transparentnost utroška sredstava. Rečeno je da će za šest mjeseci biti upriličena nova konferencija na kojoj će biti analizirana realizacija pomoći. Novac su obećali predstavnici 23 međunarodne organizacije i 60 zemalja.

Bosanskohercegovački zvaničnici zadovoljni su rezultatima konferencije koja je pod motom „Obnovimo zajedno“ upriličena u Briselu kako bi se pomoglo područjima stradalim u poplavama koje su u maju pogodile BiH i Srbiju. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija smatra da je donatorska konferencija „novi početak, kako za BiH, tako i za region, jer je pokazano jedinstvo u borbi protiv katastrofalnih poplava“.

Zadovoljan je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. „Procjene Evropske komisije bile su da je za prvu fazu sanacije šteta potrebno oko 650 miliona eura, a mi smo osigurali 809 miliona eura. Sada je najvažnije da osiguramo transparentnost u trošenju sredstava. Dali smo jasne i čvrste garancije donatorima da će za sva sredstva koja nam budu na raspolaganju biti osiguran maksimalan nadzor njihovog utroška“, rekao je Bevanda.

Pomoć će biti implementirana na koordiniran način uz podršku Evropske unije (EU) putem postojećih struktura u BiH i Srbiji i u bliskoj saradnji sa međunarodnom donatorskom zajednicom.
Pomoć će biti implementirana na koordiniran način uz podršku Evropske unije (EU) putem postojećih struktura u BiH i Srbiji i u bliskoj saradnji sa međunarodnom donatorskom zajednicom.Foto: imago/Xinhua

Propuštene prilike

Analitičari, međutim, tvrde da bi pomoć bila daleko veća „da politička elita u BiH nije uništila sliku međunacionalne solidarnosti“ i da nisu počele svađe oko toga koliko kome pripada od pomoći izvana. Ekonomski analitičar Svetlana Cenić kaže kako bi vjerovala u dobre namjere donatorske konferencije da, u međuvremenu, nisu počele „neviđene prevare i manipulacije oko pomoći“ i da su se vlasti, poput naroda, ponašale solidarno i jedinstveno. Ona tvrdi da se i mimo donatorske konferencije moglo učiniti puno više kako bi se pomoglo ugroženim područjima.

„Entiteti su propustili priliku da na godinu dana izmjene zakone o budžetskom sistemu tako da se koriguju procenti koji od indirektnih poreza idu općinama, kako bi veći procenat sredstava išao ugroženim područjima. Poplavljenim firmama trebalo je omogućiti da plaćaju samo minimum poreza. Vlasti su trebale pozvati sve inostrane firme koje poznaju ovaj teren da dođu i doniraju bilo opremu, bilo servis, bilo repromaterijal, sa garancijama da će se poslovna saradnja nastaviti“, kaže Svetlana Cenić za Deutsche Welle.

Svetlana Cenić: "Da su vlasti pokazale ozbiljnost i jedinstvo, pomoć bi bila veća".
Svetlana Cenić: "Da su vlasti pokazale ozbiljnost i jedinstvo, pomoć bi bila veća".Foto: DW

Ona je ubijeđena da bi međunarodna pomoć bila dvostruko veća da su i vlasti u BiH pokazale ozbiljnost i jedinstvo. „Vjerovala bih u dobre namjere vlasti da su nadležni odmah naložili istragu o robnim rezervama i skladištima Uprave za indirektno oporezivanje, da su objavili nalaze i tužiteljstvima naložili da procesuiraju odgovorne za nepravilnosti“, rekla je Svetlana Cenić.

Svetlana Cenić: „Poplava je vlastima došla kao kec na desetku“

Svetlana Cenić tvrdi da je poplava vlastima došla „kao kec na desetku“ kako bi se pokrila katastrofa javnih finansija i našlo opravdanje za „nerad, kriminal i nemar“, ali i za buduća zaduženja. „Međunarodni monetarni fond im je dozvolio četiri posto BDP-a deficita i sada će nastati opća klanica obveznica, zapisa i kredita. Trebat će se od toga oporaviti! Vidite da su formirali fondove, što znači kontrola nad novcem i netransparentne procedure“, tvrdi Svetlana Cenić.

Ona upozorava da će sredstva prikupljena na donatorskoj konferenciji „najmanje završiti kod onih kojima su najpotrebnija“. „Kako se može vjerovati nekom ko vara ovolike godine i ko je doveo narod u siromaštvo kakvog na ovim prostorima nije bilo od prije onih ratova? Na kraju, mogli su se postojeći krediti reprogramirati, jer su na tom donatorskom skupu bili isti oni koji nas kreditiraju. Oslobodila bi se velika sredstva, ekonomija se ne bi srozavala novim nametima, a lakše bi bilo i servisiranje obaveza“, kaže Svetlana Cenić.

U Topčić-Polju se ne nadaju pomoći nadležnih
U Topčić-Polju se ne nadaju pomoći nadležnihFoto: Belma Sestic

Najveći dio sredstava prikupljenih na donatorskoj konferenciji bit će iskorišten za obnovu infrastrukture, energetike, stambenih objekata, poljoprivrede i malih preduzeća, rečeno je na konferenciji u Briselu. BiH i Srbija su se obavezale da će provesti mjere za smanjenje rizika od poplava i drugih prirodnih nesreća, što uključuje i jačanje reginalne saradnje na uređenju riječnih bazena. Dvije države su se obavezale i da će dodatno razviti mehanizme civilne zaštite te usvojiti adekvatne politike iskorištavanja energije i zaštite okoline.

Procjenjuje se da su posljedice poplava i klizišta na bh. ekonomiju dostigle 2,1 milijardu eura. Najviše je pogođen privatni sektor, a najugroženiji su poljoprivreda i transport. Prema podacima vlasti u BiH, ukupne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne potrebe koje se odnose na oporavak i obnovu procjenjuju se na 1,7 milijardi eura. Kratkoročne potrebe za narednih 6 do 12 mjeseci, koje uključuju i obnovu kuća i domaćinstava prije zime, dostižu 652 miliona eura.