Popisom stanovništva do završetka procesa povratka u BiH

Prema podacima Danskog savjeta za izbjeglice,koji već nekoliko godina i u BiH prati život ovih ljudi,BiH se ubraja u zemlje sa starom populacijom koju čini čak 17 posto od ukupnog stanovništva.Međutim još jedan problem predstavlja što je i među povratnicima najveći broj ove populacije a mladi ljudi skoro da se i ne vraćaju.Jedna od njih je i Ajša Hadžihafizović koja se prije nekolko godina vratila u Bosansku Gradišku.Ali kako priča nije sve baš onako kako je očekivala.Trenutno je brine povratak mladih te starijih ljudi koji su izgubili pravo na nastavak radnog odnosa: «Po mom mišljenju da privreda krene,da se zapošljavaju ljudi.To je vrlo bitno.Ima još problema sa kojima se susrećemo mi povratnici a to su imovinsko pravni problemi koje treba hitno rješavati.To je užas.Meni se ne rješava problem već godinama.Ja sam tražila formiranje placa,ne mogu da uplanim svoju kuću.Jedva sam je dobila u povrat sad ne mogu da je uplanim.To su ti problemi.»

Nedovoljna pomoć

Jedan od najvećih problema društava u tranziciji je problem zaštite i organizovanja starih lica,kaže rukovodilac projekta Danskog savjeta u BiH Asim Perendija.Prema njegovim riječima Danski savjet radi na integraciji povratnika u lokalnu zajednicu a podršku je savjet dao mnogim gradovima u BiH u kojima se osjeća napredak: «Radne grupe su u svojim sredinama,između ostalih,pitanje položaja starih u lokalnoj zajednici definisali kao bitno pitanje sa stanovišta podrške reintegracije povratnika.Analize koje smo mi radili pokazale su da veliki broj starijih osoba živi veoma izolovano u lokalnoj zajednici,da veliki broj živi mimo sitema socijalne pomoći i pokazalo se da ona pomoć koju oni inače dobijaju kroz taj postojeći sistem socijalne pomoći nije dovoljna sa stanovišta njihovih potreba.»

Profesor na Sarajevskom univerzitetu Vahid Kljajić,koji je u ovom projektu od samog početka,kaže da je za održivi povratak bitno da ljudi ostanu kod svojih kuća a ne da,kako je to do sada bio slučaj,borave u pojedinim centrima.Pošto su,kaže Kljajić,većina povratničke populacije starije osobe otvara se potreba za dnevnim centrima kojih je u gradovima BiH sve više: «Ovi projekti dnevnih centara pokazali su svoju punu opravdanost.Prije svega što stari ljudi preuzimaju odgovornost na sebe na svoju organizaciju.Nažalost,statistike humane su nam dosta diskutabilne.»

Paradoks popisa

Jedan od bitnih segmenata za završetak procesa povratka je i popis stanovništva.Miodrag Živanović sa univerziteta u Banjaluci kaže da je nedopustivo da BiH još nije uradila ovaj posao kojim bi mnoga pitanja bila riješena.Živanović je taj paradoks ilustrovao kroz interesantan primjer: «Nažalost u našoj državi mi imamo vrlo preciznu evidenciju,urađen popis ovaca,a nemamo popis stanovništva.Dakle,tačno znamo koliko ovaca i kakvih,u kojoj su dobi živi na područiju naše države,ali ne znamo koliko imamo i kakvih ovdje imamo ljudi.»

Cijeli proces povratka,složili su se učesnici skupa,koče uglavnom političari uz skupu i neefikasnu administraciju.Inače prema nekim najavama proces povratka trebao je biti završen još krajem prošle godine,a konačno stanje biće poznato tek nakon popisa stanovništva.