1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mission impossible?

Bernd Riegert / Mehmed Smajić20. februar 2015

Policajci EU u Ukrajini: to je želja ukrajinskog predsjednika Porošenka. On želi EU jače uvezati u nadgledanje postignutog primirja. Međutim, prijedlog nije naišao na oduševljenje političara u Brüssel.

https://p.dw.com/p/1Eey1
Foto: picture-alliance/dpa

Nakon što je ukrajinski grad Debaljcevo pao u ruke proruskih separatista, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je predložio slanje policijskih trupa EU na istok Ukrajine. Porošenko je nakon sastanka ukrajinskog Vijeća za sigurnost rekao da bi policajci EU trebali imati mandat UN-a, nadgledati da li se primirje poštuje i po mogućnosti nadgledati granicu između Rusije i područja pod kontrolom.

Ovaj prijedlog je u Brüsselu naišao na veliku skepsu. Opunomoćenik EU za vanjsku politiku, Federica Mogherini, saopštila je da se prije svega treba sprovesti u djelo nedavni dogovor u Minsku. Tamo su Ukrajina, Rusija, Njemačka i Francuska dogovorile da Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i dalje nadgleda situaciju u Ukrajini. U OSCE-u su pored Ukrajine, Rusije i zemalja članica EU zastupljene i SAD. 450 nenaoružanih saradnika OSCE-a od marta 2014. godine nadgleda razvoj događaja na Krimu i na istoku Ukrajine.

Posmatrači OSCE-a na mjestu gdje se srušio avion MH17
Posmatrači OSCE-a na mjestu gdje se srušio avion MH17Foto: Reuters/S. Zhumatov

OSCE ima veći prioritet od EU

„Za nas je prioritet sprovedba sporazuma postignutog u Minsku. To je već počelo. OSCE opremamo pancirnim vozilima, stavljamo na raspolaganje satelitske snimke i sve ono što mu je potrebno“, kaže Maciej Popowski, visokorangirani saradnik diplomatske službe EU u Rigi. Inače, u glavnom gradu Letonije se trenutno održava sastanak ministara odbrane zemalja članica EU. Osim toga, OSCE od EU dobija i finansijska sredstva. Posmatrači potiču iz 41 države, a najveći broj je iz zemalja članica EU.

Generalni sekretar OSCE-a, Lamberto Zannier, žali se na ometanje rada organizacije koja je obavezna da bude neutralna. On kaže da obje strane moraju raditi više na tome kako bi se omogućilo da OSCE neometano radi svoj posao. Izviđačke letjelice OSCE-a bivaju napadnute, a saradnici uzimani kao taoci. Ugovorom postignutim u Minsku je pored ostalog predviđeno da OSCE nadgleda tampon zonu između ukrajinske armije i proruskih snaga koja je široka od 50 do 100 kilometara, ali nakon što na snagu stupi primirje i teško naoružanje bude povučeno sa istoka Ukrajine. Također bi trebala biti nadgledana granica sa Rusijom ako Ukrajina ustavom razjasni status područja pod kontrolom separatista.

Plavi šljemovi moraju biti naoružani

Maciej Popowski otvoreno odbija veću ulogu EU u nadgledanju da li se sprovodi dogovor iz Minska, ali i dodaje da mu je poznat prijedlog predsjednika Porošenka. „Moramo znati više o tome. Potrebne su nam pojedinosti. Za svaki angažman EU je potreban jasan mandat. Osim toga, o svemu moramo razgovarati sa članicama EU“, kaže Popowski.

Ruski dobrovoljci na ukrajinskim frontovima

Diplomate EU u Brüsselu smatraju da je skoro nevjerovatno da ubuduće naoružani Plavi šljemovi iz EU nadgledaju granicu i budu između sukobljenih strana. Takve trupe se trebaju sastojati od uvježbanih vojnika. Policajci za takve zadatke nisu obučeni. U jednu takvu mirovnu misiju, po uzoru na UN, vjerovatno se ne može upustiti bez pomoći NATO-a koji raspolaže neophodnim vojnim i logističkim strukturama.

Civilni savjetnici u Ukrajini

Misija nenanoružanih policajaca EU se već odvija u Kijevu. Naime, od jula 2014. godine policajci, graničari, sudije i pravnici se nalaze u Ukrajini. „U Ukrajini se već nalaze civilni savjetnici EU. Ta savjetodavna misija se više brine o izgradnji institucija, dakle ministarstva unutrašnjih poslova i policije“, kaže Maciej Popowski. Misija pod nazivom EUAM bi vladi u Kijevu trebala pružati savjete u naredne dvije godine. Za ove službenike nije predviđen angažman u konfliktu na istoku zemlje. Inače, od 2005. godine su policajci EU u Ukrajini uključeni u jednu drugu misiju. 200 saradnika u okviru misije EUBAM nadgleda granicu između Ukrajine i Moldavije.Tamo se nalazi Pridnjestrovlje teritorija Moldavije koja je pod kontrolom proruskog režima. EU ima i manju posmatračku misiju u Gruziji u kojoj je Rusija 2008. godine de facto okupirala područje južne Osetije i Abhazije.

EU svoje policijske misije inače ima u Afganistanu, na Kosovu, palestinskim područjima, Libiji, Kongu, Nigeru, Maliju, a tu su i vojni angažmani u Somaliji, Centralnoafričkoj Republici i Bosni i Hercegovini. Ukrajinski ambasador pri EU u Briselu, Konstantin Jelisjejew, izjavio je za list „Die Welt“ da je EU veliko iskustvo stekla na smirivanju stanja na Balkanu. „Zašto to EU ne bi trebala raditi i u Donbasu?“, pita se Jelisjejew. Diplomate EU u Briselu ukazuju i na činjenicu da su u konfliktima na Balkanu u velikoj mjeri bili uključeni vojnici UN-a i NATO-a. Situacija na istoku Ukrajine je drugačija.

Iz Debaljceva povučen i posljednji ukrajinski vojnik
Iz Debaljceva povučen i posljednji ukrajinski vojnikFoto: Filip Warwick

Rusija odbija prijedlog

Opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju, Gernot Erler, izjavio je za televiziju Phoenix da je angažman policajaca EU nerealan. „Nerealan je jer takva misija mora imati i odobrenje Rusije“, rekao je Erler. Ruski ambasador u UN-u, Vitalij Čurkin, izjavio je da Ukrajina svojim zahtjevom za angažmanom Plavih šljemova očito pod znak pitanja dovodi dogovor postignut u Minsku.