Pogled na Berlinale
U konkurenciji za Zlatnog medvjeda je 19 filmova a u mnogobrojnim selekcijama van konkurencije za ovo priznanje je veliki broj interesantnih ostvarenja.
441 premijera
Deset dana će srce filmskog svijeta ponovo kucati na Potsdamskom trgu. Stotine novih filmova iz čitavog svijeta će biti prikazani tamo, ali i u drugim bioskopima u Berlinu. Prijatelji filma će moći da posjete oko 1.200 projekcija. 65. Berlinale će i ove godine ostati vjerno svom imidžu najvećeg filmskog festivala na svetu.
Početak: koprodukcija u ledu
Festival otvara jedna međunarodna koprodukcija. Režiserka Izabel Kušet je iz Španije a ženska zvijezda njenog novog filma je Francuskinja Žilijet Binoš. Radnja filma „Niko ne želi noć“ („Nobody wants the night“) se dešava na Grenlandu, a sniman je u Bugarskoj, Norveškoj i Španiji. Tu je i irski glumac Gebrijel Birn.
Jako prisustvo njemačkih autora
Na Berlinaleu odavno nije bilo ovoliko njemačkih režiserki i režisera. Direktor festivala Diter Koslik je uspio da na ovu manifestaciju dovede Vima Vendersa (na slici), Vernera Hercoga i Margaretu fon Trota – tri velika imena njemačke kinematografije. Tu su i predstavnici mlađe generacije, prije svega Andreas Drezen i Oliver Hiršbigel.
Globalizovan filmski svijet
Svjetski putnik Verner Hercog će prikazati svoj film „Kraljica pustinje“ („Queen of the Desert“). Ovaj režiser, koji posljednjih godina radi u SAD, pravi je predstavnik globalizacije u filmskoj umjetnosti. Film Bavarca Hercoga je američka produkcija u kojoj su u glavnim ulogama Nikol Kidmen, Džems Franko, Demijen Luis i Robert Patinson.
Holivudska zvijezda režije
Od velikih imena američkog filmskog svijeta, u Berlin je došao i režiser Terens Malik. On je u konkurenciji za Zlatnog medvjeda sa svojim filmom „Vitez pehara“ („Knight of Cups“) u kome glavnu ulogu tumači Kristijan Bejl. On glumi čovjeka koji traži smisao života – u svijetu luksuza, seksa i ekscesa. „Društvo“ mu prave Kejt Blanšet i Natali Portman.
Iranski kontrasti
Irankski režiser Džafar Panahi je imao nešto manje novca na raspolaganju. Njegov film „Taksi“ je nastao u teškim uslovima. Panahi u Iranu uopšte ne smije da radi – jer je poznat kao kritičar tamošnjih vlasti. Ali, one ga ne gone pretjerano doslijedno, tako da je uspio da završi film. No, iranski mediji su već negativno pisali o njegovom predstojećem nastupu u Berlinu.
Bajka kao holivudski spektakl
Muzika, velike zvezde i spektakularni šou prate pompeznu ekranizaciju „Pepeljuge“ koju je za Diznijev studio režirao Britanac Kenet Brana. Glumci i glumice iz ovog filma će svakako izazvati veliku pažnju na crvenom tepihu Potsdamskog trga. „Pepeljuga“ nije u konkurenciji za Zlatnog medvjeda.
Svjetski film u Forumu
Mimo takmičenja za 'Medvjede', veliki broj filmova će biti prikazan u posebnim programima festivala. Tako Međunarodni forum filma mladih obuhvata 43 filma. Sa velikom pažnjom se očekuje francuski film "Istorija Jevreja" ("Histoire de Judas"), čija se radnja odigrava u alžirskoj pustinji. To je kinematografsko sučeljavanje sa korijenima hrišćanstva i judaizma.
Fasbinder u Panorami
Pored glavnog takmičenja i Foruma, najviše filmova se prikazuje u selekciji Tendencije Kuće umjetnosti (Arthaus-Kino). Među njima je i dokumentarac „Voljeti Fasbindera - bez zadrške“ danskog režisera Kristijana Brada Tomsena. On je bio prijatelj njemačkog ekscentričnog filmskog stvaraoca i više puta ga je intervjuisao.
Intenzivni doživljaj zvani tehnikolor
Tradicionalna istorijska smotra Berlinalea je ove godine posvećena tehnikoloru – tehnici koja je nastala 30-ih godina u SAD i kojom su snimljeni mnogi klasični filmovi. Tehnikolor su odlikovale posebno intenzivne boje – po kojima je poznat i čuveni film "Prohujalo sa vihorom".
Novi život starih klasika
Od prije dvije godine, u posebnom programu Klasici Berlinalea pokazuju se restaurirani stari filmovi. Moderna tehnika digitalne obrade je omogućila ponovno prikazivanje mnogih klasika u punom sjaju. U okviru festivala, biće prikazan njemački nijemi film "Varijete" iz 1925. godine – u glavnoj ulozi je mađarska glumica i plesačica Lija de Puti.
Vim Venders u žiži
Ponovo na velikom ekranu i u punom sjaju će se na festivalskom platnu pojaviti i Nastasja Kinski u filmu Vima Vendersa „Pariz, Teksas“. Za njemačkog režisera, ovogodišnje Berlinale će biti posebno, jer će dobiti počasnog Zlatnog medveda: U posebnom programu će biti prikazano deset njegovih ranijih filmova, a u zvaničnoj konkurenciji je njegov film „Sve će biti dobro“ („Everything will be fine“).
Televizija na velikom ekranu
TV-serije su zagospodarile dnevnim sobama prosječnih gledalaca televizije. Poslije drugih međunarodnih festivala, i Berlinale počinje sa pokazivanjem televizijskih serija na bioskopskom platnu. Nijemcima će biti interesantno da vide seriju od osam nastavaka „Njemačka 83“ („Deutschland 83“) koju je proizveo RTL – u njoj se radi o životu u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj 1983. godine.
Odskočna daska za Holivud
Filmski festivali uvijek povezuju umjetnost i komercijalno stvaralaštvo. Za posebno uspjele umjetničke projekte postoje nagrade, dok su drugi filmovi obično snimljeni da bi zaradili što više novca. Ekranizacija bestselera „50 senki sive“ („Fifty Shades of Grey“) će imati premijeru na ovom Berlinaleu. Samo dan kasnije počeće i regularno prikazivanje tog filma u bioskopima.
Napetost raste
U nedjelju, 15. februara, pašće i posljednja zavjesa 65. Berlinalea. Dan prije toga, biće dodijeljeni Zlatni i Srebrni medvjedi. 19 filmskih ekipa se nada najboljem. O pobjedniku odlučuje žiri kojim predsjedava američki režiser Daren Aronofski. Jedan od članova žirija je i njemački glumac Danijel Bril.