1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poeni za kineskog predsjednika

Hans Sproß12. novembar 2014

Prvi put od 2001. je Kina ugostila samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). Si Đinping je iskoristio pozornicu kako bi kineske interese predstavio kao prednost za ekonomiju, piše u svom komentaru Hans Špros.

https://p.dw.com/p/1Dlzu
Foto: Reuters/G. Chai Hin

Čak je i nebo nad Pekingom bilo planirano plavo, zahvaljujući privremenim ograničenjima industrijske proizvodnje i saobraćaja. „APEC-plavo“, tako su posmatrači samita i građani Pekinga na društvenim mrežama nazvali novi atmosferski fenomen. Sve što se dešavalo na crvenom tepihu i pred kamerama takođe je besprijekorno teklo prema pripremljenom scenariju.

Japanci, koji su tražili susret premijera Šinco Abea i predsjednika Sija, do posljednjeg momenta su držani u neizvjesnosti. Japanski premijer je na trenutak sasvim sam stajao pred brojnim objektivima u Velikoj dvorani naroda da bi Si Đinping tek onda prišao i hladno mu pružio ruku, što bi trebalo da simboliše kraj ledenog doba između Pekinga i Tokija. Prethodno su diplomate dvije strane željele da ojačaju međusobno povjerenje kako bi se spriječila eskalacija oko ostrva Senkaku u Južnom kineskom moru. Pismeno je utvrđeno da dvije zemlje imaju „različite pozicije“ u ostrvskoj svađi.

To je bio diplomatski uspeh za Peking. Jer, konflikt oko nenaseljenih ostrva ipak se našao na bilateralnoj agendi, iako je pozicija Japana da se o tome nema šta pregovarati.

Koncepti slobodne trgovine

Pošto je balvan kinesko-japanskih odnosa uklonjen – i to tako da su sve strane sačuvale obraz – domaćin Si je mogao da se posveti ofanzivi svog koncepta slobodne trgovine. Na tom polju je zaradio drugi diplomatski poen. Na kraju samita, obznanio je da je riječ ni manje ni više nego o „istorijskom koraku u pravcu azijsko-pacifičke zone slobodne trgovine“. Konkretni dogovor koji stoji iza velikih riječi nije tako spektakularan: u sljedeće dvije godine će biti razmatrano da li i u kojoj mjeri može da se implementira kineska inicijativa.

Deutsche Welle Hans Sproß
Hans ŠprosFoto: DW

Čak i dogovor o toj svojevrsnoj mapi puta je uspjeh za Kinu. Jer, inicijativa Pekinga je potpuno u drugi plan potisnula takozvano Trans-pacifičko partnerstvo (TPP) za koje se zalažu Sjedinjene Države. Neposredno pred samit je američki predsjednik Obama najavio uspjeh pregovora o TPP-u.

Dvije inicijative koje međusobno konkurišu imaju jasne razlike: kod TPP Kina uopšte nije za pregovaračkim stolom, dok prijedlog Pekinga uključuje sve zemlje APEC. Druga razlika je što američki prijedlog inicira stvarnu zonu slobodne trgovine između 12 zemalja, uglavnom bez ikakvih carina. Kina, međutim, ima nešto drugo na umu: ona želi plodno okruženje za zaključivanje bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, poput onog koji je nedavno potpisan sa Južnom Korejom. Interesantno je da to ostaje na liniji koju Kina zagovara i kada su u pitanju teritorijalne razmirice, naime da se sve rješava bilateralno.

Klimatski dogovor

Nema sumnje da je Si Đinping – najjači lider Kine još od Denga – već u svom prvom nastupu na pozornici APEC-a upisao značajan trijumf. Osim toga je vratio fokus APEC-a na ono zbog čega je organizacija i osnovana 1989. godine – na slobodnu trgovinu. Globalni rast i blagostanje za sve, to bi trebalo da bude moto. Druga strana medalje su klimatske promjene. Na kraju razgovora su Obama i Si predstavili dugo iščekivani dogovor o smanjenju emisije štenih gasova. Ako se dva pacifička rivala nađu kod klimatskih promjena, nebo bi jednom moglo zaista da bude plavo, i to ne samo tokom samita.