1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Podrška za gubitnike embarga

Bernd Rigert, Brisel / nr19. avgust 2014.

Evropska unija sa 125 miliona evra pomaže svojim poljoprivrednicima koje je pogodio ruski embargo na agrarne proizvode. To bi mogao da bude tek početak dugačke liste mera koje će papreno koštati budžet EU i članica.

https://p.dw.com/p/1Cwrr
Bildergalerie Gegensätzliche Landwirtschaft in der EU Erntehelfer Osteuropa
Foto: picture-alliance/ZB

Brisel je prisiljen da zavuče ruku u džep nakon što je Moskva zabranila uvoz mesa, ribe, mleka, voća i povrća iz EU. Do novembra će iz budžeta Unije biti podržavani proizvođači lako kvarljivog voća i povrća koje propada u nedostatku ruskog tržišta. „Ove mere treba da ublaže pritisak na evropsko tržište zbog nenajavljenog gubitka važnog izvoznog tržišta“, kaže Rodžer Vajte, portparol briselske administracije zadužen za poljoprivredu. U prevodu, holandski paradajz, poljske jabuke ili španske breskve više ne mogu u Rusiju, pa postoji opasnost da samo tržište EU bude pretrpano ovim proizvodima te da zbog velike konkurencije cene (i prihodi seljaka) drastično padnu. „To mora da se spreči. Zato naše krizne mere odmah stupaju na snagu“, najavio je Dačian Čološ, evropski komesar za poljoprivredu.

Tek početak

Dacian Ciolos 2013
Komesar EU Dačian Čološ: Stabilizovati tržišteFoto: Georges Gobet/AFP/Getty Images

Poljoprivrednici sada mogu da unište pet odsto svojih proizvoda i da iz evropskog agrarnog budžeta pokriju polovinu nastale štete. Međutim, ukoliko proizvođači ne unište voće i povrće nego da poklone recimo narodnim kuhinjama i školama, Brisel će im refundirati kompletnu sumu – za onih pet odsto proizvoda. „Budžet za to je 125 miliona evra. Time ćemo skloniti proizvode sa tržišta i podstaći besplatnu podelu namirnica“, kaže Vajte. Krizni fond iz kojeg dolazi novac postojao je i ranije, to jest nije stvoren posebno zbog privrednog rata sa Rusijom. Još pre toga su recimo Španija i Francuska tražili od Brisela da spreči slom cena breskvi i nektarina – do pada je moglo doći zbog neočekivano dobrih prinosa.

Kako se nezvanično čuje po hodnicima Evropske komisije, uskoro bi mere EU mogle da budu proširene. Rusija je godišnje uvozila voća i povrća u vrednosti od 1,3 milijarde evra, ali trenutnim merama EU nisu zaštićene sve vrste ovih namirnica. A tek onda sledi priča o mleku, mlečnim proizvodima i mesu. „Cenovni pritisak na tržištu sira i mleka doći će tek kroz nekoliko sedmica“, kaže za DW Romuald Šaber, predsednik Evropskog udruženja mlekara. „Ne možemo još da kažemo koliki će efekat biti na tržište mleka, to bi u ovom trenutku bila špekulacija. Jedino što je sigurno je da će efekta biti.“

Evropska unija bi mogla da smanji kvote za proizvodnju mleka, da otkupi i uskladišti višak. To bi, kažu stručnjaci, bila žestoka tržišna intervencija država, odnosno Unije, što je suprotno evropskoj praksi. Romuald Šaber smatra da je Uniji i pre ruskog embarga trebala bolja cenovna politika u agraru. Poniranje cena na tržištu mleka dešava se uvek iznova, čak i kada nema nikakvog rata sankcijama. „U poslednjih pet godina imali smo već dve ozbiljne mlekarske krize. Ukoliko sada doživimo i treću, mnogi pogoni biće egzistencijalno pogođeni. Pogotovo oni koji su investirali u budućnost, povećali stada i planirali proizvodnju za sledećih 10 ili 20 godina“, dodaje Šaber.

U igri 12 milijardi

Pk zu Milchlieferstopp
Romuald Šaber, Evropsko udruženja mlekara: Tek će se videti kolika je štetaFoto: picture-alliance/dpa

Poljoprivrednici iz Evropske unije su prošle godine izvezli u Rusiju robe za ukupno 12 milijardi evra. Zato izvori u Briselu upozoravaju da EU ne može nadoknaditi svojim proizvođačima čitavu sumu – to bi brzo poremetilo budžet. Još nije poznato u koje zemlje će se preliti već planirana pomoć od 125 miliona – čekaju se zahtevi poljoprivrednika. Zna se da najviše u Rusiju izvoze Litvanija, Poljska i Nemačka. U pojedinim članicama EU se vlasti uzdaju u intenzivne kampanje. Tu se viđaju razne varijacije na temu kupujmo domaće. Recimo Holandija svojim građanima reklamira paradajz parolom Zajedno jaki, dok su Poljaci kod svojih jabuka bili kreativniji: Jedna jabuka dnevno drži Putina podalje.