Plan za put u digitalnu budućnost

Njemačka vlada se odlučila da po pitanju reguliranja "digitalne revolucije" vozi paralelno na tri kolosijeka. Prvo: nadležnosti za razne domene interneta bit će podijeljene na tri ministarstva (gospodarstvo, infrastruktura i unutarnji poslovi) Drugo: u zakonodavnom organu, njemačkom parlamentu, osnovan je poseban odbor "Internet i digitalna tehnika". Taj odbor u kojem će sjediti stručnjaci za internet, trebalo bi biti mjesto odakle će se slati impulsi Bundestagu za usvajanje raznih zakona. I treće: njemačka vlada će do 20. kolovoza usvojiti takozvanu "digitalnu agendu".

Ova agenda bi, prema mišljenju kancelarke Merkel, trebalo predstavljati crtu vodilju za sve ministre u vladi. Kancelarka je i prije usvajanja ovog plana djelovanja izjavila kako je riječ o "sveobuhvatnoj tehnološkoj reformi" koja predstavlja "središnji zadatak Njemačke". Ona očito želi da Njemačka sustigne neke druge države po ovom pitanju i da tema "internet" postane jedna od najvažnijih.

Razlaz s "razdobljem naivnosti"

U proteklom mandatu ova tema je za vladu bila sporedna. Postojala je "Anketna komisija za internet" koja se trebala pozabaviti političkim izazovima koje nameću informacijske tehnologije. Međutim, rad te komisije, osim onog dijela koji se odnosi na zaštitu autorskih prava izdavača, nije ima velikog odjeka ni među parlamentarcima niti u diskusijama koje su vođene u javnosti. Malo političara se pozabavilo izazovima interneta, a neki su se nadali da će svoju kompetentnost za tu temu pokazati time što su otvorili svoju stranicu na twitteru.

U lipnju 2013. mediji su počeli s objavljivanjem informacija koje im je dostavio suradnik američke obavještajne službe NSA, Edward Snowden. Javnost je postala svjesna negativnih strana unterneta, poput masovnog nadziranja i "cyber-rata". To što je kancelarka tada govorila kako je internet "za nas još uvijek nešto novo", pokazalo je potrebu da se nadoknadi zaostatak. Afera Snowden imala je i političke posljedice. U ožujku 2014. osnovan je poseban istražni odbor u parlamentu koji treba istražiti internet aktivnosti agencije NSA, ali i drugih agencija. Internet je tako postala jedna od važnijih političkih tema. Političar CDU-a Thomas Jarzombek je nedavno izjavio kako je je "prošlo razdoblje naivnosti u mreži".

Brzi internet za sve

Na putu prema digitalnoj budućnosti gospodarstvo je daleko ispred njemačke politike. Hightech-branša se razvila i bez "digitalne agende". Ona je nakon strojarske industrije druga po veličini po broju radnih mjesta. Ipak, za dalji rast joj je hitno potrebna bolja komunikacijska struktura i brzi internet za sve građane. Novim poduzećima koje imaju dobre ideje na ovom planu mora se omogućiti lakši dolazak do potrebnih kredita. Sve tvrtke se moraju bolje zaštiti od cyber-kriminalaca.

Nacrt "digitalne agende" je već procurio u javnost i već je izazvao prva razočarenja. Očito je da vlada kancelarke Merkel u prvom planu gleda interese gospodarstva. Navode se konkretni ciljevi: do 2018. bi se morala uspostaviti internet-mreže čija propusnost podataka dostiže 50 megabita po sekundi, podijeliti frekvencije za širokopojasnu bežičnu internet-mrežu, ukidanje odgovornosti providera za javne WLAN mreže...

Sve ovo su stvari na čije se provođenje od strane politike zapravo čeka već godinama. Postoji i neskroman cilj koji glasi: Njemačka bi trebala postati "digitalni motor razvoja u Europi", što bi trebalo rezultirati otvaranjem 15.000 tvrtki godišnje.

Nadvladan šok koji je izazvao Snowden

Osim toga, plan vlade predviđa da se veće težište stavi i na sigurnosna pitanja i pitanja zaštite podataka. Šok koji je nastao nakon otkrića Edwarda Snowdena bi trebao biti nadvladan u kojem bi "Njemačka uz odgovarajuća programska i elektronska rješenja postala broj jedan u svijetu kada su u pitanju tehnologije šifriranja", stoji doslovce u vladinom dokumentu.

Međutim, put do tog cilja je koncipiran prilično nejasno. Za početak će biti uvedena obaveza prijavljivanja svakog incidenta koji ima veze sa sigurnošću interneta. Mnoge tvrtke to nisu činile iz straha da će zbog hakerskih napada izgubiti povjerenje tržišta.

Proces s "otvorenim ishodom"

“Digitalna agenda” ima i poglavlja koja se zovu: "Inovativna država", "Digitalno društvo", "Obrzovanje, istraživanje u kultura", te "Europska i međunarodna dimenzija “Digitalne agende". Plan vlade je pokretanje otvorenog procesa. Predviđene su brojne mogućnosti kako bi se povela diskusija o raznim pitanjima te da se osnuju radne grupe. Jednom godišnje će na posebnom skupu na ove teme raspravljati predstavnici politike, gospodarstva i znanosti.

A za vrijeme predsjedavanja grupom G7 slijedeće godine Njemačka ima namjeru pokrenuti razgovore o europskim i internacionalnim aspektima na ovu temu, što bi moglo dovesti i do usvajanja "međunarodnog prava na polju interneta".