Parlamentarni izbori u ratnom okruženju

Oko 25.000 vojnika koji su na dužnosti na istoku Ukrajine, neće biti u mogućnosti da glasa. Razlozi su formalni, jer parlament u Kijevu nije uspio da donese zakon, koji bi mi omogućio da izađu na izbore, ali ne u mjestu prebivališta. Ministar odbrane poručuje kako su ukrajinski vojnici zbog toga razočarani.

Ni stanovnici anektiranog Krima neće glasati. Slično je i u regionima Donjeck i Luganjsk, koje kontrolišu separatisti. Najmanje 13 od 32 opštine neće učestvovati u izborima, koji u drugim dijelovima zemlja danas biti održani. Upravo iz navedenih razloga, novi parlament neće imati 450, već 420 poslanika.

Porošenko ostaje neprikosnoven

Na izborima učestvuje 29 partija. Pobjednik je poznat već nekoliko mjeseci unazad. Petro Porošenko i koalicija stranaka okupljena oko njega, nazvana „Blok Porošenko“, ubjedljivo vodi, ako je suditi prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja. Očekuje se da će ovaj blok osvojiti i do 30 odsto glasova. Uspjeh je utoliko izvjesniji, ako se u obzir uzme činjenica da je koalicija formirana u avgustu, na temeljima partije „Solidarnost“, koja funkcioniše samo na papiru i do sada nije imala predstavnike u parlamentu. Za Porošenka su ovi izbori od velikog značaja. Jer prema Ustavu ove zemlje, parlament i vlada imaju veći uticaj od predsjednika. Njegov cilj je da obezbijedi većinu u ukrajinskom parlamentu, koja će ga podržavati.

Ipak, Porošenku nije pošlo za rukom da u svoje redove privuče odlazećeg premijera Arsenija Jazenjuka. Umjesto njega koaliciju vodi nekadašnji svjetski šampion u boksu, u međuvremenu gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko.

Snaga Porošenkovog bloka može se sagledati u kombinaciji više faktora, kaže Viktor Samjatin, stručnjak kijevskog Centra za ekonomske i političke studije Rasumkov. „Mnogi birači njegovo ime povezuju sa mirnim rješenjem sukoba u istočnoj Ukrajini. A i njegov program reformi Strategija 2020 ima veliku podršku, jer pored ostalog obećava i ulazak u Evropsku uniju.“

Strah od radikalne desnice

Istovremeno, odluka aktuelnog predsjednika Ukrajine, separatistima na istoku zemlje da ponudi veću autonomiju, nailazi na oštre kritike. O „kapitulaciji“ pred izbore, govori Oleg Ljaško, lider Radikalne partije. On sebe vidi kao beskompromisnog patriotu i prema anketama sprovedenim uoči izbora, njegova stranka bi mogla da osvoji 10 odsto glasova i time postane druga po jačini u parlamentu.

„Glasači koje će danas podržati Ljaška, 2012. godine su glasali sa nacionalističku partiju Sloboda“, tvrdi stručnjak Samjatin. Taj politički milje danas, uključujući i pro-fašistički orijentisane snage, ima problem da ulaskom u parlament, odnosno prelaskom cenzusa od pet odsto. Ljaškova partija se djelimično razlikuje od ovog bloka. „On je klasični populista“, dodaje Samjatin.

Među Porošenkovim suparnicima je i bivša premijerka Julija Timošenko sa strankom Otadžbina, koja ne može da se nada uspjehu, ostvarenom na izborima prije dvije godine. Partiju je tada predvodio Arsenij Jazenjuk. Nakon podjela u stranci, Jazenjuk osniva sopstvenu partiju Narodni front i sa sobom vodi istomišljenike.

Ko glasa za proruske snage?

Najveći gubitnik na izborima bi mogao da bude smijenjeni proruski orijentisan predsjednik, Viktor Janukovič. Njegove pristalice su okupljene oko opozicionog bloka, ali je veliko pitanje da li prelazak izbornog cenzusa realističan. Najveći broj birača naklonjenih Janukovič živi na Krimu ili u istočnoj Ukrajini, drugim riječima u opštinama, u kojima izbori neće biti održani. Isto važi i za komuniste.

Jedno je, međutim, potpuno jasno: u novom parlamentu će dominirati prozapadne snage. Istovremeno, nade za bolju budućnost u zemlji nisu velike. „Za ove izbore se ne može reći da predstavljaju nadmetanje ideja i programa“, kaže Samjatin. Kritičari tvrde da će sistem izbora preko direktnih mandata, korumpiranim političarima ponovo omogućiti ulazak u parlament.