Otvorena medijska podrška na izborima u BiH

„Mediji u BiH će pravedno, profesionalno i stručno pratiti izborne aktivnosti uz dosljedno poštovanje novinarskog kodeksa. Elektronski mediji će pratiti predizborne aktivnosti i pridržavati se principa uravnoteženosti, poštenja i nepristrasnosti. Nijedan politički subjekt ne može imati povlašten položaj u odnosu prema drugom političkom subjektu“.

Ovo je samo dio Izbornog zakona BiH koji se odnosi na medije i način kako treba da se ponašaju tokom izbornog procesa. Međutim na papiru je jedno, a u praksi nešto sasvim drugo, jer su građani BiH posljednjih nekoliko dana svjedoci neprofesionalnog izvještavanja kod pojedinih medija, u kojem je cilj da se diskredituje ili neki drugi mediji ili neka druga politička partija.

Novinarka sarajevskog „Oslobođenja“ Gordana Katana kaže da je to posebno vidljivo u RS gdje se nikada do sada nije vodio ovako otvoren i prljav medijski rat: „Mediji nikada do sada nisu zauzeli pozicije kao do sada. Mene brinu javni servisi, konkretno RTV Republike Srpske (RTRS), koja je isključivo u funkciji vladajuće političke partije, s obzirom na neizbalansirano izvještavanje. S druge strane mislim da je i BN televizija prešla crtu koja govori o potrebi objektivnog izvještavanja. Naravno, ne možemo nikoga koga građani ne plaćaju natjerati da ne favorizuje nekoga, ali vidljivo je da se radi o bezrezervnoj podršci opoziciji u RS“.

Sve ovo ne doprinosi profesionalnom novinarstvu iako je ovakvih uticaja u ranijim kampanjama takođe bilo. Međutim direktor Centra za kulturnu dijaloga iz Sarajeva, Sanja Vlaisavljević, slaže se da je ova kampanja prljavija nego prethodne ali i da pojedini politički subjekti ne žele učestvovati u nekim medijima tvrdeći da su upravo oni u službi pojedinih politika.

„Prije par dana ste imali primjer Emira Suljagića (kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH op.a) koji je rekao da neće da učestvuje u emisijama Federalne televizije jer se ona svrstala na stranu određene političke partije koja je vjerovatno njegov konkurent. Ista se stvar dešava i u RS gdje RTRS i BNTV vode otvoreni rat, što političari koriste. Imajući u vidu da je težak izbor na građanima, u ovoj godini očito da ni mediji, a ni političari, ne prezaju od svih mogućih organizovanih poruka prema građanima kako bi baš njihove političke opcije pobjedile. U svakom slučaju ostavlja ružan utisak to što gledamo na televiziji ali i drugim medijima“, kaže Vlaisavljević.

Kontić: „Situacija je loša“

Direktor Mediacentera iz Sarajeva, Boro Kontić, kaže da je ovo što se dešava u medijima, kada je riječ o političkoj kontroli, stalno prisutno iako je taj uticaj dosta jači u RS nego u Federaciji BiH, gdje je tek par medija u direktnom vlasništvu političara: „Nije kao na RTRS-u koja je u potpunosti u rukama SNSD-a, čiji je direktor (Draško Milinović op.a) `juče` stigao iz kabineta predsjednika RS. U Federaciji je FTV bio u rukama SDP-a, više nije, bore se i oni. BHT još uspijeva da ostane čini mi se izvan tog uticaja. Situacija je loša, ali u suštini mi se uvijek suočavamo sa pritiscima od političkih do ekonomskih“.

Za medije i način izvještavanja nadležna je Regulatorna agencija za komunikacije BiH i to isključivo na emitovani sadržaj i na osnovu primljenog prigovora. Agencija reaguje samo po pitanju konkretnih programa, recimo informativnog, dok je sve ostalo na uređivačkoj politici i pristupa određenoj temi. „U svakom konkretnom slučaju agencija reaguje dok u ostalom procesu stvar je uređivačkog pristupa određenoj temi“, rekli su nam u RAK-u BiH.

Prevazilazi granice dobrog ukusa

S druge strane ta medijska slika u BiH, ponašanje medija, koja je posebno došla do izražaja od početak predizborne kapmanje, pokazuje da su se pojedini mediji, bilo da se radi o elektronskim, štampanim ili portalima, stavili u direktnu službu političkih subjekata, što se može vidjeti iz svakodnevnih izvještaja.

„Definitivno je da mediji u BiH, kada je riječ o ovoj predizbornoj kampanji, dodiruju dno, kada govorimo o profesionalizmu. U svijetu postoji praksa da mediji imaju svoje političke mentore, međutim ovo pevazilazi granice dobrog ukusa i profesionalizma. Ako se za privatne medije i može reći da smiju biti privrženi ovoj ili onoj opciji to svakako ne može biti javni servis, čiji smo svi mi vlasnici. Ali generalno gledajući, mediji u BiH u zavisnosti od interesa vlasnika, svrstavaju se na jednu od političkih strana“, zaključuje Vladimir Šušak iz Udruženja „BH novinari“.