Olimpijske igre - spas za njemačku metropolu?

Potpora natjecanju Berlina za Olimpijske igre 2024. berlinskim poduzetnicima je vrijedna najmanje dva milijuna eura. S toliko novca oni, naime, podržavaju kampanju kojom se Olimpijada 2014. želi ponovno dovesti u njemačku metropolu na rijeci Spree. Gospodarske udruge moguće Olimpijske igre doživljavaju kao ogroman poticaj gospodarstvu grada Berlina, koji je ujedno i savezna pokrajina. Podrška berlinskih poduzetnika je prijeko potrebna jer uprava grada, Berlinski Senat, muku muči sa suzdržanošću Berlinčana kada je u pitanju podrška Olimpijadi 2024.

I do 650.000 novih radnih mjesta

I dok se Hamburg, drugi njemački aspirant za održavanje Olimpijskih igara 2014., drži još pritajeno s brojkama, berlinski poduzetnici se već uvelike razbacuju superlativima. Građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovina očekuju najveći dio kolača. Već se sada radi na 30 novih hotela koji bi trebali biti gotovi do 2018. Govori se i o do 650.000 novih radnih mjesta koja bi mogla nastati zahvaljujući "olimpijskom efektu". "Naša branša živi od emocija", kaže Günter Päts iz Trgovinske udruge Berlin-Brandenburg. Pozitivno raspoloženje je korisno za trgovinu, a ono nije ograničeno samo na onih nekoliko tjedana koliko traju Olimpijske igre nego bi grad, kako se procjenjuje, profitirao od sedam godina pozitivnog ozračja koliko navodno traje učinak Olimpijskih igara. Pritom Berlinu zaista ne bi škodila neka jača financijska injekcija. Jer ovaj grad je poznat ne samo kao njemačka nego i kao "dužnička metropola" s dugovima koji se trenutno procjenjuju na oko 60 milijardi eura. Ministrica rada Berlina Dilek Kolat stoga u Olimpijadi vidi "ogromnu priliku" za "jedinstveni investicijski program" i za sanaciju gradskog gospodarskog stanja. Sve uz pomoć Međunarodnog olimpijskog odbora i njemačke državne blagajne. Nova infrastruktura, kako prometna tako i sportska, dobro bi došla gradu koji svake godine raste za oko 40.000 novih stanovnika.

Upozorenja ekonomista

No na opasnost od pretjerane euforije upozorava ugledni Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW). On ukazuje na troškove koji bi mogli eksplodirati. Berlin u tomu ima dugu tradiciju. "Berlin već sada ima problem s rasipanjem novca koje već traje desetljećima", kaže ekonomist Karl Brenke. Jedan grad do grla u dugovima koji živi od pomoći države tj. poreznih obveznika ostatka Njemačke, nastavlja Brenke, jednostavno si ne može priuštiti "luksuz zvan Olimpijada". Brenke smatra da se i bez Olimpijade može investirati u infrastrukturu. "Mi već sada u Hamburgu i Berlinu možemo graditi stanove i popravljati ulice bez obzira na Olimpijadu. S tom razlikom da nemamo dodatnih izdataka koje iziskuju same igre", trezven je Brenke. No, berlinski političari su i dalje optimistični. Oni ukazuju na to da Berlin već sada raspolaže s preko pola potrebnih sportskih i ugostiteljskih objekata. Osim toga, grad se može pohvaliti i s potrebnim iskustvom u organiziranju velikih sportskih manifestacija poput Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.

Berlin je već sada turistička metropola koja samo ove godine računa s preko 30 milijuna noćenja. Činjenicu da u Berlinu žive pripadnici 180 različitih nacija grad bi trebao iskoristiti i za dodatno poboljšanje imidža. "Berlin bi još jednom mogao pokazati što simbolizira: multikulturalnost, slobodu i miran suživot", ističe političarka Dilek Kolat. No prvo se Berlin mora izboriti protiv glasnog njemačkog konkurenta Hamburga. Krajem ožujka Njemački olimpijski odbor će odlučiti koji njemački kandidat će se boriti za pravo održavanja Olimpijskih igara 2024. Konkurenti na međunarodnom planu već čekaju: Boston, Pariz, Istanbul i Rim.