1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Od Miloševića do Izetbegovića: "Zločesti sinovi" balkanskih predsjednika

22. februar 2014

"Zločesti dječaci Balkana" jedan je od naslova medija na njemačkom jeziku koji pišu o sumnjivim poslovima sinova nekadašnjih predsjednika balkanskih država. Ovi mediji se osvrću i na situaciju u BiH.

https://p.dw.com/p/1BDkP
Foto: DW/S. Huseinovic

Političari poput Slobodana Miloševića, Alije Izetbegovića ili Ibrahima Rugove godinama su određivali sudbinu balkanskih država. Njihovi sinovi danas privlače pažnju pravljenjem skandala ili vođenjem sumnjivih poslova, piše švicarski list Tagesanzeiger.

Sin bivšeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove tako je osumnjičen da je učestvovao u prodaji Šengenskih viza. Najprominentniji "bad boy" od sinova bivših predsjednika svakako je Marko Milošević. On je tokom devedesetih godina prošlog vijeka uz pomoć carinika i tajne službe kontrolisao čitavo carstvo krijumčara koji su ilegalno trgovali cigaretama, benzinom i alkoholom. Tagesanzeiger posebno se osvrće i na sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića.

Slobodan Milošević (lijevo) i njegov sin Marko (desno na slici)
Slobodan Milošević (lijevo) i njegov sin Marko (desno na slici)Foto: picture-alliance/dpa/dpaweb

"Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića, jedan je od tri člana Predsjedništva BiH. On se smatra odgovornim za političku blokadu i korupciju. Na proteklim demonstracijama je tražena i njegova ostavka, a demonstranti su podsjetili da je sin bivšeg predsjednika nabavio Audi A8 kao službeno vozilo. Cijena: 120.000 švicarskih franaka.

Bakir Izetbegović je u vrhu vlasti BiH
Bakir Izetbegović je u vrhu vlasti BiHFoto: picture alliance/dpa

U Sarajevu se može čuti kako arhitekta Bakir Izetbegović kontroliše građevinsku branšu i da ima veze sa organizovanim kriminalom. U jednom izvještaju UN-a o nestalim novcima za pomoć BiH (riječ je navodno o jednoj milijardi dolara) Izetbegović "junior" se tereti za korupciju: Kao šef Odjela za urbanizaciju i razvoj grada navodno je poslove gradnje davao svojim prijateljima - u zamjenu za novac. "Sve to su obične laži", kaže ovaj političar. On ne mora da strahuje od ionako slabih sudskih institucija u toj državi", piše Tagesanzeiger.

Brojni građevinski projekti u Sarajevu nisu mogli biti izvedeni bez Izetbegovićevog potpisa
Brojni građevinski projekti u Sarajevu nisu mogli biti izvedeni bez Izetbegovićevog potpisaFoto: DW/N. Velickovic

Kad neće političari - hoće Plenumi

Detalje o talasu protesta u BiH prenosi Wiener Zeitung. Civilno društvo radi na formulaciji zahtjeva za reformama - pošto političari nisu spremni na to, prenosi ovaj list. Umjesto na ulici, na protestima, građani Tuzle i Sarajeva okupljaju se na Plenumima.

"Socijalni protesti u BiH ponijeli su naziv "Bosansko proljeće", a u međunarodnim medijima je kao glavni krivac za stanje u etnički podijeljenoj zemlji naveden Dejtonski sporazum. Sporazum je trebalo da okonča rat, ali je samo produžio konflikt. Država se ovom trenutku, privredno gledano, nalazi na rubu ponora. Lokalni političari su željeli da instrumentaliziraju demonstrancije, pri čemu ukazuju da iza svega ustvari stoji sukob između Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ipak, građani nisu nasjeli na to. Protesti su, doduše, skoro okončani ali su u Sarajevu i Tuzli oformljene konstruktivne forme otpora: Plenumi građana.

Plenum građana u Sarajevu
Plenum građana u SarajevuFoto: Nenad Velickovic

Na Plenumima se ne govori o etničkoj pripadnosti, niti o Dejtonskom sporazumu, nego se političarima postavljaju realni zahtjevi. U Tuzli radom Plenuma upravljaju uglavnom profesori sa fakulteta i predstavnici radnika. Oni su oformili više radnih grupa. Slijedi mukotrpan proces.

Hoće li protesti u BiH donijeti rezultate?
Hoće li protesti u BiH donijeti rezultate?Foto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

"Ako se Plenumi pretvore u trajne, autonomne građanske institucije, onda bi to bilo veoma pozitivno za BiH", kaže politikolog Jasmin Mujanović. On ukazuje na to da u BiH trenutno postoji "deficit demokratije" a kao dokaz ističe da je nakon prošlih izbora bilo potrebno punih 16 mjeseci da se formira vlast, te da u periodu poslije toga nije bilo nikakvih pomaka. "To ne možemo nazvati državom direktne demokratije", kaže on. Ako se i dalje ignorišu zahtjevi građana BiH, onda bi u BiH moglo doći do razvoja situacije kao u Ukrajini. Tamo nakon "Narandžaste revolucije" od prije deset godina nije došlo do poboljšanja situacije", piše Wiener Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm