Obezbjeđena topla zima u Evropi

Od novembra 2014. do marta 2015. godine neće biti razloga da domovi Evropljana budu hladni. Svojim potpisima to su garantovali ministri energetike Rusije i Ukrajine, evropski komesar za energetiku, ali i čelni ljudi „Gasproma“ i „Naftagasa“.

Poslije šest mjeseci trilateralnih pregovora, EU, Rusija i Ukrajina postigle su u četvrtak uveče (30.10.) u Briselu prelazni sporazum o sigurnom snabdjevanju Ukrajine ruskim gasom, kao i njegovom neometanom tranzitu do potrošača u EU: “Sporazum u vrijednosti od 4,6 milijardi dolara je zaokružen i to predstavlja osnovu za bezbjedno snabdjevanje tokom predstojeće zime. Sada možemo da budemo sigurni da će dovoljne količine gasa nesmetano prolaziti kroz Ukrajinu.

„Zimski paket“ će rešiti probleme od danas do marta za 28 zemalja članica, ali i za zemlje partnere koje dobijaju gas iz Rusije kroz Ukrajinu, kao što su zemlje Zapadnog Balkana, Švajcarska i Moldavija“, poručio je evropski komesar za energetiku Ginter Etinger.

Ubuduće plaćanje unaprijed

Sporazumom je previđeno da ukrajinski „Naftagas“ ruskom „Gaspromu“ do kraja novembra uplati 1,45 milijarde evra, kao prvi dio duga od 3,1 milijarde evra ( rok za uplatu drugog dijela od 1,65 milijardi dolara je kraj decembra ove godine), za gas isporučen krajem prošle i početkom ove godine.

„To će otvoriti vrata „oporavku odnosa u gasnom sektoru“, poručuju u Briselu. Po prispjeću prve uplate, Ukrajina će biti u mogućnosti da naručuje, ovoga puta uz plaćanje unaprijed, nove količine gasa, čija je isporuka, upravo zbog velikih dugovanja, obustavljena još u junu.

Istovremeno, ruske vlasti obavezale su se da će za 100 dolara spustiti cijenu za isporuke Ukrajini, koja bi tako do kraja 2014. godine za svakih 1000 kubnih metara gasa trebalo da plaća 378, odnosno 365 dolara od januara do marta 2015. godine.

„Ovakav dogovor donosi dobrobit svima. Zemlje EU, kao što su Češka, Bugarska, Rumunija, Mađarska ili Austrija dobijaće dovoljne količine gasa. Ruskim partnerima će se isplatiti značajne sume, povjerenje u gasnom sektoru će se stabilizovati, a Ukrajinci će se pokazati kao pouzdani partneri u Evropi“, naglašeno je u Briselu.

Konačna cijena gasa koju bi Kijev trebalo da plaća Moskvi tek mora da bude određena pred arbitražnim sudom u Stokholmu. Cijena ruskog gasa varira od jedne evropske zemlje do druge. Neke od najsiromašnjih zemlja Evrope, među kojima Makedonija i BiH plaćaju i najviše cijene (preko 500 dolara za 1000 kubnih metara gasa). Srbija i Italija plaćaju preko 400 dolara, dok Francuskoj, Njemačkoj ili Austriji gas obračunava ispod 400 dolara za 1000 kubnih metara.

Prvi korak ka relaksaciji odnosa Kijeva i Moskve?

Prilikom potpisivanja sporazuma o privremenom „zimskom paketu“ ruska strana je u Briselu još jednom potvrdila da je „bila i da će biti“ pouzdan partner Evropi u snabdijevanju gasom. Istovremeno, ruski ministar energetike, Aleksandar Novak, kaže da je zadovoljan činjenicom da Ukrajina „ima fondove“ kojima će plaćati račune za isporučeni gas.

I dok ukrajinski ministar energetike, Juri Prodan navodi da je Kijev sa „Evropskom komisijom došao do neophodnog novca“ koji će omogućiti dovoljne isporuke gasa kako za potrebe Ukrajine tako i EU. U Briselu objašnjavaju da EU „nije grant“ već posrednik u ovom sporazumu, a da je novac obezbjeđen kroz pakete opšte finansijske pomoći EU i Međunarodnog monetarnog fonda namijenjene budžetu Ukrajine.U sjedištu Evropske komisije, gdje su potpisani protokoli o isporuci gasa do marta, ali tehnički detalji između ukrajinskog „Naftagasa“ i ruskog „Gasproma“, kojima su precizirani mehanizmi plaćanja, količine i pouzdanost transfera gasa preko ukrajinske teritorije, ocjenjuju da posljednji dan mandata „Barozove komisije“ nije mogao uspješnije da se obilježi nego potpisivanjem gasnog dogovora između Ukrajine i Rusije.

U Briselu ovaj dogovor vide i kao „prvi signal mudre i funkcionalne susjedske politike“ i naznaku „relaksacije odnosa“ Kijeva i Moskve: „Nadam se da će ovaj sporazum da doprinese većem povjerenju između Rusije i Ukrajine, što je osnova za punu primjenu dogovora iz Minska (mirovni sporazum o prekidu vatre na istoku Ukrajine), što je sada prioritet“, poručio je odlazeći predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, dodavši da se nada da je u pitanju „posljednja intervencija Evropske komisije“ u okvirima energetskih odnosa Rusije i Ukrajine i najavio evropski fokus na izgradnji jake energetske unije.