1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi pristup EU prema BiH

20. decembar 2013

EU bi u januaru trebala razmatrati „novi pristup“ prema BiH. Analitičari ocjenjuju da bi Brisel trebao da dozvoli BiH nastavak evrointegracionog procesa tokom koga bi se rješavala brojna otvorena pitanja.

https://p.dw.com/p/1AdnR
Foto: picture-alliance/Daniel Kalker

Šefovi diplomatije EU najavili su da će u 2014. godini razgovarati o akcionom planu za BiH. Na prijedlog Slovenje, Savjet ministara spoljnih poslova EU bi svoje prvo zasedanje u januaru počeo radnim doručkom na kome bi se razgovaralo o novoj proaktivnoj i posebno dizajniranoj politici prema BiH. U Briselu, a tako i u zemljama članicama, već duže vrijeme se mogu čuti kritike na račun staganacije BiH na njenom evropskom putu. Pominje se čak i potreba za imenovanjem evropskog medijatora za BiH, po ugledu na rad visoke predstavnice Ketrin Ešton u dijalogu Beograda i Prištine. I dok EU apeluje na bh političke lidere da „preuzmu odgovornost i dogovore se“, uskraćuje fondove pretpristupne pomoći i traži novi ključ za „bosansku bravu“, analitičari smatraju da je put jasniji nego što se u prvi mah čini:

„EU mora da prestane da se prema BiH odnosi kao prema djetetu kome je potrebna pomoć“, kaže za DW Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost:

„Treba da prestanu sa rješavanjem apstraktnih problema, kao što je ustav. BiH treba jasno da se kažu uslovi, šta mora da bude urađeno i ko je odgovoran za šta. Ako se bh. lideri ne odgovore opet treba jasno da im se kaže : Pozovite nas kada se odlučite.“

Štiglmajer: Upitnik Evropske komisije na koji BiH mora da odgovori pokazao bi „skenirano“ stanje u zemlji.
Štiglmajer: Upitnik Evropske komisije na koji BiH mora da odgovori pokazao bi „skenirano“ stanje u zemlji.Foto: DW

Štiglmajer smatra da bi EU trebalo da dozvoli BiH da podnese zahtjev za članstvo, jer bi se prema proceduri koja bi uslijedila, a to je Upitnik Evropske komisije na koji BiH mora da odgovori, dobilo „skenirano“ stanje u zemlji:

„Onda bi se transparentno i javno vidjelo gdje su problemi. A na osnovu toga se može krenuti dalje“, kaže Štiglmajer

Prelec: Rješavati probleme BiH kroz pristupne pregovore

Da je politika korištenja presude Sejdić-Finci kako bi se pokrenulo pitanje ustavnih reformi propala, smatra i direktor Balkanskog projekta, Marko Prelec. On u razgovoru za DW dodaje da se još ne vide tragovi sazrijevanja nove evropske polike prema BiH:

„Ono što Evropa može da ponudi jeste stari dokazani lijek pristupnih pregovora. Dosadašnja politika bila je tretirati BiH kao izuzetak i insistirati da bh. lideri riješe, ako ne baš najteže, onda jedno od najtežih pitanja - odnos konstitutivnih naroda, građana i identitet države. I to u ovoj krajnje ranjivoj fazi. Mislim da bi trebalo ići u sprotnom pravcu i početi sa tehničkim stvarima. Lideri u BiH i administracija imaju kapacitet da izvrše te zahtjeve. To bi im pomoglo u sazrijevanju klime u BiH , gdje bi se za nekoliko godina mogli uhvatiti u koštac sa suštinskim pitanjem identiteta države.“

Prelec: Lideri u BiH i administracija imaju kapacitet da izvrše bar tehničke zahtjeve EU.
Prelec: Lideri u BiH i administracija imaju kapacitet da izvrše bar tehničke zahtjeve EU.Foto: DW/F. Sabanovic

Još jedan medijator za BiH?

Kada je u pitanju ideja o novom evropskom medijatoru za BiH, u Evropskoj komisji kažu da da nemaju informacije da se to razmatra među zemljama članicama i dodaju da komesar za proširenje Štefan Fule i dalje očekuje da dođe do pozitivnog ishoda dijaloga koji je u više navrata imamo sa bh. političkim liderima. U Evropskoj inicijativi za stabilnost ocjenjuju da je BiH „tokom godina imala i previše medijatora“, a da su se sastanci završavali bez rješenja. Sa druge strane, Marko Prelec, direktor Balkanskog projekta za DW objašnjava da se situacije pregovora Beograda i Prištine i dogovora u BiH ne mogu porediti:

„Ono što je Ketrin Ešton imala jeste „veliki bič i velika šargarepa“, uglavnom prema Srbiji. Ne vidim prostor za takvu jednu ulogu gdje bi Evropa, da tako kažem, mogla naređivati koja će se rješenja odabrati u BiH. A pitanja u BiH su čak i teža i važnija za građane BiH od pitanja Kosova za veliki broj Srba u Srbiji. Njima je to već par godina jedna emotivna priča, ali prilično strana svakodnevnom životu.“

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović