„Nova normalnost“
Vladimir Putin je najavio da će povećati broj interkontinentalnih raketa s atomskim bojevim glavama. Moskva kao opravdanje navodi namjeru Sjedinjenih Američkih Država da će stacionirati teško naoružanje i tehniku u istočnoeuropskim članicama Sjevernoatlantskog saveza. Naravno, Moskva bez problema previđa da se povećanje obrambene sposobnosti na istočnim granicama NATO-a mora gledati u kontekstu agresivne ruske politike u Ukrajini.
Zapad i Rusija se – ponovo – nalaze u sigurnosnoj dilemi. Obje strane su nepovjerljive jedna prema drugoj i povećavaju svoje vojne kapacitete. Potom se obje strane osjećaju ugrožene i investiraju u naoružavanje. Rezultat je klasična utrka u naoružanju.
Putinu je potrebna konfrontacija
Takav razvoj događaja ne dolazi neočekivano. Naročito Nijemci bi trebali shvatiti da je nova, konfrontativna retorika Moskve „nova normalnost“. Mnogi griješe kada promatraju konflikt u Ukrajini kao uzrok pogoršavanja odnosa između Rusije i Zapada. Ali sukob u Ukrajini je posljedica i izraz dubinskih promjena u Rusiji. Početak trećeg Putinovog predsjedničkog mandata 2011/12. bio je popraćen žestokim prosvjedima tankog, urbanog, srednjeg sloja širom zemlje. Na krizu legitimiteta Kremlj je odgovorio jačim zaokretom ka rusko-nacionalističkim i pravoslavnim vrijednostima. Protuzapadna retorika, koja je tijekom konflikta u Ukrajini poprimila zastrašujuće patološke crte, pomogla je Putinu da svoju popularnost koja je 2012. snažno opala, podigne do neslućenih 80 posto podrške građana.
Uz to fokusiranje na poseban, vlastiti politički put, razvijena je i nova ekonomska strategija. U vremenima globalne financijske krize i cijena energenata koje su u padu. Kremlj se puno prije krize u Ukrajini odlučio za raskidanje partnerstva u modernizaciji zemlje koje mu je ponudio Zapad. Umjesto toga Kremlj od 2011/12. godine inzistira na reindustrijalizaciji ruskoga gospodarstva po sovjetskom principu. Znanstveno-istraživački instituti vojno-industrijskog kompleksa daju impulse za obnovu gospodarstvu, prije svega njegovom proizvodnom dijelu.
Još u veljači 2012., kao premijer i predsjednički kandidat, Putin je do 2022. najavio ogromne investicije u rusku industriju naoružanja u visini od 23 trilijuna rubalja, kao i opskrbu deset novih pukovnija nuklearnim raketama tipa Topol-M i Jars. Sada je Putin sve to samo ponovio i, zamjenjujući uzrok i posljedicu, tu najavu postavio u kontekst planova Sjevernoatlantskog saveza u istočnoj Europi.
Gorka istina glasi: konfrontacija Rusije i Zapada nije izazvana sukobom u Ukrajini ili čak zapadnim ponašanjem u vezi s time, već je rezultat političkog kursa ruskog predsjednika Putina koji već godinama vodi u hladni rat. Iako Zapad to ne želi prihvatiti – to je „nova normalnost“.