Nova njemačka vanjska politika za novi svijet

„Svijet se promijenio“, kaže njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier i dodaje: „Zato se i Ministarstvo vanjskih poslova mora promijeniti.“ Njemačku vanjsku politiku treba iznova „uštimati“, postojeće instrumente mora se bolje koristiti, a treba se razviti i nove mehanizme za svladavanja kriza, objasnio je njemački ministar vanjskih poslova na priredbi organiziranoj povodom 60. rođendana Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu. Zbog toga je on, kako je rekao, odlučio reorganizirati Auswärtiges Amt (AA, njemački naziv Ministarstva), spojiti postojeće odjele i kreirati neke nove. Kako bi se rasteretilo suradnike planirana je provjera svih djelatnosti koje su već odavno rutinske, one bi mogle u konačnici biti i prekrižene.

Razmišljanja o njemačkoj vanjskoj politici

Reforme su plod procesa razmišljanja koji je Steinmeier pokrenuo neposredno nakon stupanja na dužnost. „Moramo razmisliti je li sve ispravno što radimo“, izjavio je socijaldemokratski političar prilikom preuzimanja ministarske dužnosti od svog prethodnika 17. prosinca 2013. Tijekom vladavine prošlog crno-žutog saveznog kabineta (kršćanskih demokrata i liberala), vanjsku se politiku „krojilo“ uglavnom u uredu kancelarke Merkel. Ministarstvo vanjskih poslova se ismijavalo nakon vidnog gubitka relevantnosti, a ni tadašnjem ministru Westerwelleu nije pošlo za rukom kreirati uvjerljiv vlastiti profil.

Pod naslovom "Review2014 – vanjsku politiku promišljati dalje“ tijekom protekle godine provedena je „inventura vanjske politike“, kako taj višemjesečni proces naziva Steinmeier, i ona je okončana zaključnim izvještajem. Razgovaralo se i diskutiralo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva te sa suradnicima Ministarstva. Steinmeier je osluhnuo i što kaže njemačka javnost. Na preko 60 velikih priredbi u svim većim njemačkim gradovima, na podijskim diskusijama i chatovima na internetu raspravljalo se o vanjskoj politici. Pa ipak, dodaje ministar, taj diskurs nije ostao na razini teorije. Debatu je dodatno „podgrijala“ stvarnost s brojnim krizama i konfliktima. Dok je njemačka vanjska politika s „Reviewom“ propitivala sebe samu, ona se našla i na velikom testu – zbog aktualnih svjetskih zbivanja.

„Četvrt stoljeća smo možda živjeli s nadom da su mir i stabilnost zajamčeni u našem dijelu svijeta. Možda je to bila iluzija. S ukrajinskom krizom se i na naš kontinent vratilo pitanje rata i mira.“

Kako ostvariti nove ciljeve?

Obzirom na to kako svijet trenutno izgleda, ne može se računati da će se uskoro opet vratiti mirni poredak, kazao je sa žaljenjem Steinmeier. Baš suprotno, svijet se izmiče kontroli i njemačka vanjska politika mora se suočiti s tim novim izazovima, zato što je Savezna Republika umrežena u svijetu i sa svijetom, kao možda nijedna druga zemlja. Njemačka kao izvozna nacija ovisi o tome da se poštuju pravila između država. I za implementaciju ljudskih prava, središnji cilj njemačke vanjske politike, neizostavan je međunarodni poredak, kojeg reprezentiraju Ujedinjeni narodi. Kako bi ojačala taj poredak, Njemačka će se jače angažirati koristeći svoju međunarodnu reputaciju.

Kako bi se ostvarilo te ciljeve, u Ministarstvu vanjskih poslova ubuduće će se spojiti dva dosadašnja odjela, za razoružanje i za Ujedinjene narode. Kontrola naoružanja tako bi trebala postati instrument multilateralnog poretka. Planirano je formiranje novih odjela za prevenciju kriza, stabilizaciju i skrb oko konflikata, u njima bi se trebalo koncentrirati sposobnosti potrebne za sprječavanje i svladavanje sukoba.

Njemačka vanjska politika – europska vanjska politika

Planirana reorganizacija Ministarstva trebala bi biti okončana u roku od 18 mjeseci. Steinmeier je uvjeren da je to izvedivo. Kako bi se rasteretilo Ministarstvo, na minimum će se „srezati“ dosadašnjih oko 200 izvještaja koje su godišnje pisali razni odjeli.

Novu njemačku vanjsku politiku ni u kom slučaju ne smije se (krivo) shvatiti kao njemačko „soliranje“. Baš suprotno. Nju bi se trebalo uvezati u zajedničku europsku vanjsku politiku i cilj joj je jačanje Europe, napomenuo je njemački šef diplomacije. I njemačko-francuski napori oko rješavanja krize u Ukrajini je dio te europske vanjske politike i ne smije ju se shvaćati kao samostalni potez Berlina i Pariza. Steinmeier je dodao kako njemačku vanjsku politiku želi još tješnje povezati uz Europu te ju integrirati u Europi.