Njemačke bolnice se bore za preživljavanje

Elektrostimulator srca ili pacemaker (engl.) jednog preminulog pacijenta se može ugraditi drugom pacijentu, glasio je prijedlog šefa jedne bolnice.Gledano iz tehničkog ugla, to je moguće. Troškovi transplatacije bi bili svedeni na minimum.

Zdravstvena osiguranja koja u Njemačkoj plaćaju ovakve operacije bi jedna ovakva ideja sigurno obradovala. One su ipak odbile ovakvu vrstu optimiranja troškova. Eksperti sa područja medicine računaju međutim s tim da su takva razmišljanja samo pitanje vremena. Trenutno postoje i drugi problemi koji pogađaju i oko 200.000 stranih pacijenata koji godišnje u Njemačkoj zatraže tretman.

Sve manje klinika

"Ekonomska situacija u njemačkim bolnicama se pogoršava", pojašnjava Boris Augurzky sa Rajnsko-Vestfalskog instituta za ekonomska istraživanja u Essenu (RWI). Naučnici sa tog instituta, koji se bave istraživanjem zdravlja, savjetuju političare i zato svake godine objavljuju izvještaje o klinikama. Pri tome je Institut konstatovao da svaka druga bolnica u Njemačkoj bilježi gubitke u poslovanju i da joj srednjoročno ili dugoročno prijeti bankrot.

Širom Njemačke se zatvaraju brojnebolnice, jer im se poslovanje ne isplati. "U mnogim ruralnim područjima postoji opasnost da dođe do nestašice zdravstvene opskrbe", kaže Boris Augurzky. Zato što brojnih bolnica više nema, pacijenti iz nekih regiona se do slijedeće klinike moraju voziti 20 minuta. U slučaju srčanog udara, duža vožnja može značiti smrt. Manje bolnica znači automatski i manju mogućnost dobijanja pomoći od specijalista koji bi u hitnim slučajevima mogli spasiti život.

Nepotrebne operacije

Kako bi ekonomski preživjele, mnoge bolnice preporučuju nepotrebne operacije. To Njemačko društvo bolnica osporava, ali ljekari koji poznaju kliničku svakodnevicu, to uvijek iznova potvrđuju. Ljekari Paul Brandenburg iz Berlina i Bernd Hontschik iz Frankfurta su u jednoj tv reportaži izašli pred kamere i nedvosmisleno rekli: "Ljekarima u bolnicama se svakodnevno do znanja stavlja da imaju na umu profit bolnice". Ko ovakve upute, koje se obično izreknu "u četiri oka" ne ispuni, njemu prijeti zatvaranje odjeljenja na kojem radi, pa samim tim i gubitak radnog mjesta.

Dakle, operacije se vrše, jer one njemačkom zdravstvenom sistemu donose novac. Tako je na primjer prilikom poroda dramatično porastao broj operacija, poznatih pod nazivom "carski rez". Brojke pokazuju koliko su te operacije primamljive. Jedan normalan porod sa angažovanjem "babice" košta oko 800 eura. Za to bolnica od zdravstvenog osiguranja dobije 2000 eura. Ukoliko se međutim izvrši "carski rez" bolnica dobije 3000 eura. Posebno unosne za bolnice su operacije kuka ili koljena.

"Njemačka je po broju izvedenih operacija na drugom mjestu u skupini zemalja koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj" , potvrđuje i profesor Volker Penter iz Savjetodavnog društva KPMG, koji odlično poznaje rad bolnica. Stoga on pacijentima preporučuje da kada im jedan ljekar savjetuje jednu takvu operaciju, obavezno potraže i mišjenje drugog ljekara.

Dobro plaćene operacije istina nisu uvijek štetne, ali za pacijente donose nepotreban rizik. U mnogim slučajevima je tokom tretmana došlo do teških ljekarskih grešaka. Sve postane još gore kada se pojave posrednici koji za njemačke bolnice vrbuju pacijente u inostranstvu. U mnogim slučajevima sada istragu vodi državno tužilaštvo.

Autori: Wolfgang Dick/Belma Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović