Njemačka: prijepor oko doseljavanja

Već godinama se povećava broj doseljenika u Njemačku. 2013. je u ovu zemlju došlo 1,2 milijuna ljudi. Ako se oduzme broj onih koji su te godine napustili zemlju, ostaje "plus" od 430.000 osoba. Trend je u porastu. Je li Njemačkoj, u svjetlu tih brojki, potreban zakon o doseljavanju?

Nema jedinstvenog stava u njemačkoj politici

Mišljenja o tome se razilaze, čak i u okviru vladajuće koalicije. Savezni ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere se protivi novom zakonu. Postojeće zakonske odredbe su dovoljne, izjavio je prije nekoliko tjedana prigodom predstavljanja izvještaja o migraciji. Stranka Zeleni, međutim, smatra da treba napisati novi zakon kako bi se doseljavanje bolje kontroliralo i doseljenicima pružila pravna sigurnost.

Socijaldemokrati (SPD) su i "za" i "protiv". Šef njihovog Kluba zastupnika Thomas Oppermann založio se za sustav bodovanja sličan onome koji se koristi u Kanadi. Tu inicijativu je podržao i šef SPD-a Sigmar Gabriel. On je u dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio članak u kojem piše da bi budući zakon trebao dati odgovor na pitanje koji stranci bi smjeli doći u Njemačku, a koji ne. Neki drugi socijaldemokratski političari, poput premijerke njemačke savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija Hannelore Kraft ili potpredsjednika stranke Ralfa Stegnera, smatraju da treba zamrznuti trenutačno stanje. Oni upozoravaju da doseljenici utječu na pad plaća i predlažu da se umjesto novog zakona razmišlja o mjerama prekvalifikacije za nezaposlene građane Njemačke.

Kršćanske stranke su relativno podijeljene

Najjasniju poziciju zauzela je Kršćansko-socijalna unija (CSU) koja odbacuje svaku pomisao na reguliranje doseljavanja zakonom. "Sa mnom to neće ići", rekao je šef te stranke Horst Seehofer: "Ako u jednu zemlju godišnje dođe milijun ljudi, onda nam nije potreban zakon koji će pojačati doseljavanje". Seehofer, koji je i premijer Bavarske, još jednom se osvrnuo na dolazak sve većeg broja kosovskih Albanaca u Njemačku, posebno u Bavarsku. On je rekao da na Kosovu i u Albaniji nema političkih progona te da odbijeni tražitelji azila s Balkana moraju biti dosljedno vraćani u svoje zemlje. "Mi nismo zavod za socijalnu pomoć čitavom svijetu", rekao je.

I glavni tajnik CSU-a Andreas Scheuer je protiv novog zakona i kaže da je on "suvišan kao i pijesak u Sahari".

U redovima Kršćansko-demokratske unije (CDU) nisu svi tako oštri – glavni tajnik stranke Peter Tauber se tako založio za zakonsko reguliranje doseljavanja. On smatra da bi novi zakon zainteresiranim strancima dao signal da su dobrodošli u Njemačkoj. Po njegovom mišljenju, Njemačkoj su potrebni kvalificirani doseljenici koji bi mogli ublažiti nedostatak radne snage zbog smanjenja broja stanovnika ove zemlje. No, taj prijedlog su u CDU-u podržali samo članovi Ekonomskog vijeća stranke koji smatraju da bi se sustav bodovanja po uzoru na kanadski mogao prilagoditi konkretnim potrebama Njemačke za radnom snagom.

Njemačka kancelarka Angela Merkel trenutno se ne izjašnjava o toj temi.

Doseljavanje: da - ali bez zakona

Stranka Ljevica se decidirano protivi prijedlogu o uvođenju sustava bodovanja, baš kao i Njemačka industrijska i trgovinska komora. Ljevičari odbacuju selekciju koju bi takav sustav provodio te tvrde da mjerilo za prijam doseljenika moraju biti ljudska prava, a ne pitanje koliko su korisni za domaće tržište rada. Predstavnici gospodarstva navode da dvije trećine doseljenika dolazi iz zemalja Europske unije - za koje nije potreban poseban zakon - a da za ostale postoje sveobuhvatne odredbe koje se mogu optimirati, tako da novi zakon nije potreban.