Njemačka vojska smije intervenirati i unutar zemlje

U kasno popodne početkom siječnja 2003. godine su odjednom vratilo sjećanje na strašne prizore od 11. rujna 2001.: samo 50 metara od velikih bankarskih nebodera u Frankfurtu kružio je mali avion-jednosjed. U njemu je sjedio čovjek koji je prijetio da će se obrušiti u jednu od zgrada. Dijelovi središta grada su bili evakuirani, njemačko vojno zrakoplovstvo je naredilo polijetanje dvaju lovaca tipa Phantom sa zadatkom da mali avion drže u šahu. Nakon dva dramatična sata njima je uspjelo pilota prisiliti na spuštanje.

Od tada se u Njemačkoj raspravlja o tome, smije li savezna vojska Bundeswehr vojno intervenirati i unutar zemlje kako bi spriječila prijeteće terorističke napade, primjerice na nebodere ili atomske elektrane? Kao primjer u toj se raspravi često navode civilni putnički avioni koje su kao torpeda koristili teroristi pripadnici Al Kaide tijekom napada na New York i Washington 11.9.2001.

Sporna ograničenja

Kao odgovor na tu raspravu je njemačka vlada donijela Zakon o sigurnosti u zraku kojim je između ostalog vojsci izričito bilo dozvoljeno rušenje otetih zrakoplova. Tu je odredbu Njemački ustavni sud međutim 2006. ukinuo, zabranivcši da se ruše putnički avioni čak i ukoliko bi se time eventualno spriječila veća katastrofa. U obrazloženju presude se kaže da etički nije ni na koji način prihvatljivo da se život putnika otetog aviona žrtvuje u korist mogućeg spašavanja života eventualnih žrtava terorističkog napada na zemlji. Osim toga, ustvrdili su suci, njemačka vojska smije se unutar zemlje angažirati samo u slučaju zaštite od prirodnih katastrofa. Doduše je i ranije u izuzetnim slučajevima bio dozvoljan angažman kao pomoć policiji, ali su u tom slučaju smjela biti korištena samo sredstva kojima raspolaže policija. Korištenje primjerice tenkova ili borbenih aviona je izričito bilo zabranjeno.

Upravo oko ove točke dva vijeća Ustavnog suda nisu imala jedinstveni stav. Zbog toga je, po peti puta uopće u povijesti poslijeratne Njemačke, sazvan plenum Ustavnog suda - u kojem sudjeluju suci obaju vijeća.

Nakon višegodišnjeg vijećanja i brojnih rasprava iza zatvorenih vrata sada (17.8.) je to tijelo objavilo svoju odluku. Njemačkoj vojsci Bundeswehr se dozvoljava korištenje i vojnih sredstava u intervencijama unutar zemlje ali samo "u krajnje izuzetnim slučajevima" koji imaju "katastrofične razmjere". To se prije svega odnosi na obranu od terorističkih napada iz zraka i s mora. Tu je vojna akcija nužna jer policija, koja je za to zapravo zadužena, ne raspolaže borbenim avionima ili ratnim brodovima.

Pouka iz povijesti

U pozadini cijelog spora je jedna vrlo načelna rasprava. Kao pouka iz Drugog svjetskog rata je u ustavnom zakonu poslijeratne Savezne Republike Njemačke određeno vrlo striktno razdvajanje nadležnosti vojske i policije. Dok je vojska zadužena za obranu zemlje od napada izvana, policija je nadležna za sigurnost unutar zemlje. Ranije to nije bilo tako: u Vajmarskoj Republici (1918. - 1933.) je njemačka vojska Reichswehr intervenirala protiv komunista po njemačkim ulicama, a u vrijeme nacionalsocijalizma su paravojne formacije SA i kasnije SS-a korištene u brobi s protivnicima Hitlerovog režima unutar zemlje.

Angažman u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa

Angažman vojske je međutim i dosada bio dozvoljen - ali neoružani. Tako je primjerice Bundeswehr odigrao veliku ulogu u ublažavanju posljedica katastrofalne poplave u Hamburgu 1962. godine, prilikom snježnog kaosa u Schleswig-Holsteinu 1978./79. ili u poplavama Elbe i Dunava 2002. Žestoke proteste je s druge strane vojska doživjela kada su za osiguranje summita G8 u Heiligendammu 2007. korišteni vojni izviđački avioni i izviđačka oklopna vozila.

U nekim drugim europskim zemljama je razdvajanje nadležnosti vojske i policije manje strogo. Tako primjerice u Italiji vojska ima izričiti zadatak očuvanja demokratskog sustava zemlje, a u Francuskoj se trenutno oko 2.000 vojnika nalazi u tzv. "misiji unutar zemlje". Oni primjerice osiguravaju željezničke kolodvore i turistička odredišta od terorističkih prijetnji. A u Velikoj Britaniji je  vojska primjerice upravo prilikom Olimpijskih igara bila zadužena za sigurnost priredbe - uključujući i stacioniranje raketa zemlje-zrak na krovovima stambenih zgrada u Londonu.

U Njemačkoj i nakon ove najnovije odluke Ustavnog suda mogućnost angažmana njemačke vojske unutar zemlje ostaje strogo ograničena. Rušenje otetih putničkih aviona je jednako tako zabranjeno kao i intervencija protiv demonstranata. A u svakom slučaju ministar obrane nije jedini koji o takvoj nekoj akciji odlučuje - za to je potrebna odluka cijele vlade.