1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ni EU, ni Rusija nego – Kina

Jasmina Roze22. januar 2015.

Pre tačno 25 godina, 22. januara 1990, raspao se Savez komunista Jugoslavije. Četvrt veka kasnije, čini se da države nastale raspadom SFRJ ne očekuju više ništa ni od EU ni od Rusije. Ali zato raste uticaj Kine…

https://p.dw.com/p/1EP1T
Serbien Premierminster Treffen in Belgrad mit Li Keqiang China
Foto: Getty Images/AFP/A. Stankovic

„Raspadom jedinstvene Komunističke partije pre 25 godina počeo je u stvari i raspad Jugoslavije“, podseća Frankfurter algemajne cajtung. „U znak protesta zbog rastuće dominacije Srbije i nespremnosti na reforme, 22. januara 1990. najprije su Slovenci, a onda i predstavnici Hrvatske napustili Kongres Savez komunista Jugoslavije (SKJ), koji se održavao u Beogradu. Četrnaest meseci kasnije Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost. U oktobru 1991. to je uradila Makedonija, a u martu 1992. Bosna i Hercegovina. Crna Gora se odvojila 2006. godine, a 2008. nezavisnost je proglasilo i Kosovo.

Šef briselske kancelarije nemačke fondacije „Nauka i politika“ Dušan Reljić kaže da je proces transformacije propao. 'Deca rastu u lošiji uslovima nego njihovi roditelji osamdesetih godina'. Zbog krize evra, ali i iskustava s Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom, niko ne računa da će uskoro doći do nastavka proširenja Evropske unije.

Die Delegierten der BKJ (Bund der Kommunisten Jugoslawiens)
Četrnaesti Kongres SKJ održan je od 20. do 22. januara 1990. u BeograduFoto: picture alliance/EPA

Ekonomista iz Beograda Vladimir Gligorov, inače sin prvog predsednika nezavisne Makedonije Kire Gligorova, ovako vidi situaciju: 'Raspoloženje i nije baš pro-evropsko. Evropskoj uniji se pripisuje odgovornost za čitav niz problema, mada je najveći broj njih domaće radinosti', kaže Gligorov. Radi se o prezaduženosti, zastoju u privatizaciji, malom obimu investicija, maloj potražnji na domaćem tržištu, slabim institucijama, korupciji kao i etničkim konfliktima u Republici Srpskoj i na Kosovu.

Tu sada pokušava da uskoči Rusija. U konfliktu sa Zapadom, Moskva apeluje na solidarnost među zemljama istočne Evrope, ali i podstiče snove o Velikoj Srbiji. Rusija međutim, s obzirom na sankcije i pad cena nafte, ekonomski i nema mnogo toga da ponudi.

U takmičenju i odmeravanju snaga između Rusije i Evropske unije, profitira – Kina. Peking se sve više vrti oko zemalja istočne Evrope pružajući im finansijsku podršku. U decembru je Li Kećijang, kao prvi kineski premijer u poslednjih 28 godina, posjetio Beograd. Tu se sastao sa 16 šefova vlada. Otvorio je most na Dunavu podignut kineskim sredstvima i dogovorio izgradnju trase za super-brze vozove na liniji Beograd-Budimpešta.

Kao i u Africi, Kina i ovde sa sobom donosi novac. Kineski premijer je zemljama dao u izgled kredite u visini od 13 milijardi dolara. „Peking je sada tamo vodeći partner i investitor“, kaže ekspert za Balkan Reljić. Od Evropske unije i Rusije zemlje jugoistočne Evrope teško da mogu da očekuju nekakve impulse, ali ih zato očekuju upravo iz Azije“, zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.

Ostavka zbog hitlerovih brčića

Lutz Bachmann als Hitler
Foto: picture-alliance/dpa/M. Brandt

Nemačka štampa veliku pažnju posvećuje ostavci vođe Pegide Luca Bahmana. On je bio jedan od osnivača tog pokreta i organizator demonstracija u Drezdenu.

Noje osnabriker cajtung: „Odvratno i razotkrivajuće: Luc Bahman predstavio se sa hitlerovim brčićima, a pripisuju mu se i mnoge parole kojima se podstiče mržnja prema strancima. Ko god da je organizatora Pegide smatrao poštenim i naivnim, sada mora da prizna da je on opasan čovek koji širi mržnju. […] Ostavka je morala da usledi.“

Badiše cajtung: „Kada se neko poput Bahmana slika kao Adolf Hitler i postavi tu sliku na Fejsbuk, on je ili desni ekstremista ili nije pri pameti ili je kombinacija i jednog i drugog. Brza ostavka kažnjavanog dilera drogom 'sa svih funkcija' u Pegidi može se shvatiti kao pokušaj da se spasi ono što se više spasiti ne može – a to je integritet rukovodstva Pegide i poziv da se ona shvati kao 'ozbiljan narodni pokret'. Ko god da je do sada imao simpatije za Pegidu, trebalo bi da se zapita kako je to bilo moguće. Da li je zaista moguće da jedna takva kreatura može da zavede suverene građane?“

Rhein-Neckar Zeitung iz Mannheima zaključuje: "Da se šef Pegide Lutz Bachmann nije razotkrio kao Hitler-fetišista i osoba koja mrzi strance, Pegidi bi bilo lako da nastavi da tvrdi kako "ovdje maršira građansko nezadovoljstvo"