Neće biti puča protiv Putina

Pet mjeseci trebalo je Evropskoj uniji da sa riječi pređe na djela. Evropa je na rusko ponašanje u Ukrajini konačno reagovala oštrim ekonomskim sankcijama. Ali Brisel na ovaj korak nije pokrenula ruska aneksija Krima, niti loše prikriveni rat u istočnoj Ukrajini sa stotinama mrtvih. Ne. Brisel je pokrenulo obaranje malezijskog putničkog aviona u kojem je stradalo 300 ljudi i za koje su očito odgovorni proruski separatisti i njihov pomagač Rusija.

Konfrontacija između Rusije i Zapada je ovih dana na prekretnici. Do sada su se ruski političari samo podsmijavali sankcijama Zapada koje su uključivale zabranu putovanja i zamrzavanje bankovnih računa. Bilo je to poput ujeda komarca, ni manje ni više. No sada je Evropa izvukla teško oružje i sankcijama protiv ruskih preduzeća želi prisiliti Moskvu da ostavi Ukrajinu na miru.

Njemačka tajna služba Bundesnachrichtendienst (BND) navodno je otkrila da je zbog sankcija došlo do sukoba između ruskih političara - hardlajnera i ekonomskih elita, koje se bore za uticaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina. To je izvijestio magazin "Der Spiegel". Moćni ruski oligarsi uplašili su se za svoje poslove, za svoje vile na Azurnoj obali i milijarde pohranjene na bankovnim računima zapadnih zemalja.

Hoće li sada ruska oligarhija prisiliti Putina na promjenu kursa? Hoće li oni šefa Kremlja svrgnuti pučem, onako kako je 1964. razvlašćen Nikita Hruščov? Onaj, ko u to vjeruje, je naivan.

Putin je više od deset godina gradio svoj sistem vlasti. Na ključnim pozicijama su postavljeni njegovi ljudi. To se ne odnosi samo na pozicije u privredi. Političari i oligarsi znaju da riskiraju svoj život ukoliko se usprotive predsjedniku Putinu i njegovom najužem krugu bliskih saradnika.

Šef Kremlja se puno prije aneksije Krima počeo spremati za konfrontaciju sa Zapadom. Tako je državnim službenicima, između ostalog, bilo zabranjeno da posjeduju nekretnine u inostranstvu. Tako se Putin unaprijed pobrinuo da oni ne budu toliko na udaru sankcija Zapada.

Putinov odgovor

Hoće li Putin sam promijeniti svoj politički i vojni kurs prema Ukrajini? Ni do toga sigurno neće doći. Ruski predsjednik je srušio sve mostove iza sebe, on više ne može nazad. Propagandna mašinerija radi punom parom. Rusija želi po svaku cijenu zadržati svoj uticaj na Ukrajinu. Čak i ako to znači rat i izolaciju Rusije.

Konfrontacija sa Zapadom je stilizirana u konačnicu borbe između dobra i zla. Ako bi Putin popustio pod pritiskom sankcija, važio bi kao slabić. To bi, iz njegovog ugla gledanja, bilo političko samoubistvo.

Narednih dana i sedmica se stoga očekuje da Putin uzvrati udarac. Njegova reakcija će Zapad jako, jako zaboljeti. On će uvesti sankcije protiv evropskih i američkih firmi u Rusiji ili će zaustaviti isporuke nafte i gasa. Pojačaće i pomoć separatistima u Ukrajini u vidu slanja još većeg broja plaćenika i slanja još više naoružanja. Moglo bi doći i do otvorene invazije na Ukrajinu pod izgovorom provedbe mirovne misije.

EU ovaj korak nije željela isprovocirati i stoga se suzdržavala od oštrih sankcija. Ali obaranje malezijskog aviona joj nije dalo izbora. Sve dok je Putin na vlasti, on neće odustati od vojnog pohoda na Ukrajinu. Evropa i ostatak svijeta to konačno moraju shvatiti. Sankcije su pravi način kako bi se Rusija pokrenula na preokret u politici. Sve to bi međutim moglo potrajati godinama.

Roman Gončarenko je rođeni Ukrajinac i radi kao novinar-urednik u Evropskoj redakciji Deutsche Wellea.