Nevolje zbog Petersburškog dijaloga s Rusijom

Petersburški dijalog je uspostavljen kako bi se poboljšala suradnja civilnog društva Njemačke i Rusije. Ipak, mnogi kritičari predbacuju ovoj inicijativi da je suviše bliska lobiju gospodarstva i da je ona premalo kritična prema stanju u civilnom društvu Rusije. Nekoliko nevladinih organizacija je čak i prekinulo suradnju i sudjelovanje na skupovima. Sada postoje konkretni planovi da se ova inicijativa postavi na potpuno novu razinu. O tome je novinar radija Deutschlandfunk Dirk-Oliver Heckmann razgovarao s Andreasom Schockenhoffom. Schockenhoff je zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika demokršćanskih stranaka CDU/CSU u njemačkom parlamentu i do ove godine je bio koordinator za suradnju društava Njemačke i Rusije.

Dirk-Oliver Heckmann: Gospodine Schockenhoff, već godinama postoje kritike na račun Petersburškog dijaloga. Stalno se predbacuje kako iz Rusije u dijalogu sudjeluju samo osobe koje su odane vladi u Kremlju. Što je bio povod da se upravo sada pokrene incijativa za obnovu ovog dijaloga?

Andreas Schockenhoff: Povod za to nije nastao tek sada. Već u ugovoru koji definira rad vladajuće koalicije u Njemačkoj dogovoreno je da se Petersburški dijalog postavi na širu osnovu, kako bi se uspostavio istinski dijalog između civilnih društava. Upravo sada u ovim teškim vremenima nam je potrebno ne prekinuti nit razgovora sa Rusijom, a proteklih godina je, što je jako pozitivno, u Rusiji su odista oživjeli novi segmenti civilnog društva. Postoji niz njemačko-ruskih inicijativa koje do sada nisu bile ni obuhvaćene Petersburškim dijalogom. Mi nemamo utjecaj na to koga ruska strana šalje u ovaj dijalog, ali mi imamo namjeru poslati one koji će prezentirati realnu sliku njemačko-ruskih odnosa unutar civilnog društva, a to znači raznovrsnije organizacije i sudionike.

"Nije bilo mjesta za inicijative koje su sadržavale kritiku"

Heckmann: Kada kažete da želite napraviti istinski forum za dijalog, to znači da ova inicijativa to do sada nije bila.

Schockenhoff: Postojao je veoma strog način na koji je ona vođena. Jedva da je bilo dozvoljeno iznositi kritične i nove inicijative. U internetu je nastao niz novih inicijativa, ali s obzirom da je broj sudionika bio ograničen na 25 koje su onda same sebe pravile nekim vrstom upravnog odbora, jasno je da je i na njemačkoj strani došlo do selekcije samo iz određenih grupa. S ruske strane su one organizacije koje su od samog početka sudjelovale u dijalogu sve više bile izložene državnoj represiji, na što mi nismo imali utjecaja. To što onda ni sa njemačke stane na razgovorima nije moglo sudjelovati niz organizacija koje su imale bliske veze s ruskim društvom, nije bilo prihvatljivo. Zbog toga je i niz nevladinih organizacija otkazalo svoje sudjelovanje na posljednjem Petersburškom dijalogu koji se trebao održati u Sočiju. Posljedica je bila ne samo njegovo prolongiranje, nego i sprovođenje strukturnih reformi samog dijaloga.

Heckmann: To znači i da njemačka vlada ne vjeruje da je Lothar de Maiziere, posljednji premijer bivšeg DDR-a, sada zamjenik predsjedavajućeg Petersburškog dijaloga, u stanju sprovesti takve reforme. Mora li on otići s položaja?

Schockenhoff: On ne želi reformu. On želi blisku i ekskluzivnu bazu za razgovore s Rusijom na osnovu koje je blokiran svaki pokušaj kritike ili se ona promatra kao ugrožavanje rusko-njemačkih odnosa. Petersburški dijalog nema veze sa strankama ili ekonomijom. On po svojoj definiciji treba odražavati raznolikost civilnih društava obje zemlje.

"Matthiasu Platzecku nedostaje kritička distanca"

Heckmann: Tražite i prekid bliske veze s Njemačko-ruskim forumom, što je incijativa gospodarstva. To je reakcija na kritike da u Petersburškom dijalogu gospodarstvo ima previše utjecaja. To je onda direktno usmjereno protiv Mathiasa Platzecka, bivšeg premijera Brandenburga i sadašnjeg predsjedavajućeg spomenutim forumom.

Schockenhoff: I za Platzecka vrijedi da tu funkciju ne treba obavljati kao političar određene stranke. Platzeck se potpuno diskvalificirao za tu funkciju svojim nedavnim izjavama da treba priznati aneksiju Krima i međunarodno pravno priznati vojnu agresiju Rusije na istoku Ukrajine. Onaj tko želi nagraditi agresora i onaj tko štiti one koji guše civilno društvo Rusije, ne može biti predsjedavajući foruma civilnih društava. Njemu nedostaje bilo kakva kritička distanca.

"Dijalog mora oslikavati novu realnost ruskog civilnog društva"

Heckmann: Imate li za Vaše planove o postavljanju Petersburškog dijaloga na šire osnove i zeleno svjetlo kancelarke Merkel i Ministarstva vanjskih poslova?

Schockenhoff: Mi smo pokrenuli diskusiju o reformi. O tome smo informirali ured kancelarke Merkel. Iz njenog ureda su nam prenijeli kako ne žele iznositi bilo kakva uputstva. Dijalog civilnih društava je nešto što nema veze sa vladama država i zbog toga među sudionicima Petersburškog dijaloga treba pokrenuti diskusiju o tome kako se može proširiti broj onih koji u svemu tome sudjeluju. Upravni odbor može biti manji, ali se mora pružiti prilika novim, živopisnijim i raznovrsnijim akterima da se uključe u razmjenu sa civilnim društvom Rusije. Osim toga, mora se obratiti pažnja i na nove dimenzije civilnog društva unutar same Rusije.