1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nevolje sa vizama

Uskoro će biti obilježena prva godišnjica provođenja Sporazuma o viznim olakšicama između BiH i EU. Osim brojnih prednosti, evidentni su i problemi sa kojima se susreću građani u u BiH procesu dobijanja viza.

Građani BiH su još uvijek daleko od bezviznog režima sa EU

Mehemed Mehičić je direktor i vlasnik privatne firme iz Gračanice. Kaže da do Sporazuma o viznim olakšicama nije imao problema sa vizama, a kao poslovan čovjek i ranije je često putovao u Njemačku. Poslovne vize dobijao je u Konzularnom odjeljenju pri Ambasadi Njemačke u Sarajevu.

"U decembru 2007. godine podnosim zahtjev istom Konzularnom odjeljenju, da bi tada dobio odbijenicu na vizu. Ostavljena je mogućnost ulaganja prigovora što sam ja i učinio. Početkom ove godine, u januaru, šefica Konzularnog odjeljenja gospođa Rasbach me obavještava da mogu doći u isto odjeljenje da podignem vizu. Po istom zahtjevu, u istom konkretnom slučaju, nastupa prvo odbijenica bez obrazloženja, a u januaru dobijam vizu na šest mjeseci i u julu mjesecu ona je istekla, kada sam imao potrebu da podnesem ponovo zahtjev za produženje vize", kaže Mehičić.

Pravila Šengena

Uslijedila je nova odbijenica, a Mehičić ponovo šalje prigovor. Tek nakon tri mjeseca, obavještvaju ga da je prigovor odbijen. Tri mjeseca je isuviše dug period za ljude koji trpe poslovne gubitke, pa je Mehičić zahtjev podnio i Holandskoj ambasadi jer sarađuje i sa firmama iz te zemlje. "Iz holandske ambasade sam dobio odgovor da nikakvih smetnji nema da dobijem vizu iz Holandije, međutim, po pravilima Šengena, ne može mi bilo koja druga ili treća zemlja izdati poslovnu vizu dok se zemlja, kod koje je prvobitno podnesen zahtjev, izjasni do kraja o razlozima odbijanja", ističe Mehičić.

Ambasada Njemačke u Sarajevu i Sjedište Europske komisije

Mehičić tvrdi da je i Ambasada Holandije tražila obrazloženje od Ambasade Njemačke kako bi se slučaj razjasnio, ali odgovora nije bilo. Na preporuku Holanđana, Mehičić podnosi prigovor i Ministarstvu vanjskih poslova Holandije. Još uvijek nema rezultata. Mehemed Mehičić: "I moji njemački privredni partneri su i usmeno i pismeno slali faksove i pozivali njemačku ambasadu, sa dokazima o uplaćenim sredstvima, vozilima, opremi za industriju. Međutim ni nakon tih urgencija i molbi njemačkih privrednika, Konzularno odjeljenje Njemačke ambasade nije našlo za shodno da konkretno nešto rješava po tom pitanju".

Nema potrebe da javnost zna

Direktor iz Gračanice je dokumentaciju predao i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, čiji se zvaničnici povremeno sastaju sa predstavnicima ambasada kako bi raspravljali upravo o ovakvim problemima. Međutim, pomoćnik ministra Zoran Perković smatra kako nema potrebe da javnost zna šta se dešava sa ovakvim slučajevima.

Mehičić je dobio pismeno obrazloženje Konzularnog odjeljenja Ambasade Njemačke, a uz njegovo odobrenje, jedna verzija obrazloženja je stigla i radiju Deutsche Welle. U njemu se, između ostalog, navodi da je Mehičićev zahtjev odbijen jer su na osnovu predočene dokumentacije postojale "osnovane sumnje u ozbiljnost navedene svrhe boravka". U obrazloženju se, također, navodi da je garantno pismo "prema propisima koji ne važe već više od tri godine". Iz konzularnog odjeljenja Ambasade navode i da su u pozivnom pismu dati "uopćeni podaci o vremenu i svrsi ulazaka i učestalosti putovanja".

Brojni su problemi u provođenju Sporazuma o viznim olakšicama sa zemljama Šengena

Većinu navoda Mehičić odbija kao neosnovane, ali nakon obrazloženja, uviđa da je došlo do promjene odredaba njemačkog zakona o strancima i odredaba članova koji se odnose na izdavanje viza, čime je uslijedila i promjena numeracije određenih članova. "I tu su gospoda iz Odjeljenja našli jedini formalno-pravni razlog da odbiju moj zahtjev. Uzmimo da je i on validan kao takav, zašto se nije moglo u nekom kratkom roku reći da se samo ispravi taj detalj u mom pozivnom pismu, što bih ja u vrlo kratkom roku mogao da riješim", pita Mehičić.

Nada zadnja umire

Blagi optimizam ipak ispoljava zbog posljednje rečenice u obrazloženju Konzularnog odjeljenja; "Gospodin Mehičić, naravno, ima u svako doba mogućnost da uz predočenje potrebne dokumentacije podnese novi zahtjev za izdavanje vize."

Bez obzira na to kako će se ova priča završiti i hoće li mu viza biti odobrena nakon što još jednom predoči svoju dokumentaciju, Mehičić je, kaže, od stupanja na snagu Sporazuma o viznim olakšicama izgubio povjerenje u dvije najdraže zemlje - Bosnu i Hercegovinu i Njemačku. "Ili nisu stupile vizne olakšice, kako je nas bh građane informirala politička garnitura, ili zemlje iz Šengen grupe ne poštuju vizne olakšice za koje je data saglasnost", kaže Mehičić.

Da neke države Šengena zaista daju posebne smjernice svojim ambasadama u BiH, potvrđuje sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić. "Faktički problem je u implementaciji pojedinih država, odnosno u smjernicama koje pojedine države šalju svojim ambasadama, odnosno konzulatima. Na žalost imamo i danas određenih problema. Kroz kontakte sa kolegama iz Vanjskotrgovinske komore locirali smo dosta problema kada je u pitanju Ambasada Republike Austrije, u vezi sa vizama za poslovne ljude i vozače u drumskom saobraćaju."

Eliminiranje sportskih protivnika i prije takmičenja

Vijeće ministara BiH - U ministarstvu sigurnosti ističe da je zabiljećilo brojne probleme kod izdavanja viza

Dautbašić kaže da nemaju samo privrednici problema sa vizama. "Bili smo neprijatno iznenađeni neizdavanjem viza za sportske ekipe. Naročito problem koji je imala jedna naša odbojkaška ekipa koja je trebala da otputuje u Njemačku na takmičenje i zbog toga je na kraju ispala iz evropskog takmičenja. Zbog problema sa vizama nisu ni imali priliku da se takmiče sa svojim protivnicima u Njemačkoj. Isto tako smo imali problem i sa jednom ekipom u sjedećoj odbojci koja je trebala da otputuje u Italiju. Tako da postoje određeni problemi, odnosno slučajevi gdje nismo zadovoljni."

Bh institucija koja ima najviše posla u vezi sa provođenjem Sporazuma o viznim olakšicama je Vanjskotrgovinska komora BiH. Sekretar Tarik Đođić: "Privrednik treba da dobije pozivno pismo iz zemlje članice Šengenskog sporazuma. Poslije naših provjera da li ta firma postoji, da plaća poreze, da se bavi uvozom ili izvozom, mi to pismo ovjerimo i kažemo da je bh građanin zaposlen u toj firmi i da ima potrebu za poslovni put u zemlje Šengena. Dobar dio provjera naprave domaći organi, kako bi onda ambasada, uz pasoš i popunjeni formular, izdala vizu ako je već Komora potvrdila da je to zaista poslovni subjekat koji postoji u BiH".

Đođić: "Pojedinci se žale, ali ne dovoljno"

I Đođić tvrdi da ambasade imaju različite smjernice pri izdavanju viza za poslovne ljude iz BiH. "Da se zna desiti da sve one papire koje je neko već priložio u Komori i iza čega Komora stoji, ponovo traže u pojedinim ambasadama. U tom slučaju to više nije olakšica i ja mogu slobodno reći da je to otežica", naglašava Đođić.

U Briselu će se 11. 12. raspravljati o provođenju Sporazuma o viznim olakšicama

Sekretar Vanjskotrgovinske komore ističe da problema ima i da se pojedinci žale, ali ne dovoljno. "Ono što bih ja na kraju zaključio, naši ljudi su toliko frustrirani da mi nekakvih velikih žalbi i nemamo. Mi bi voljeli da imamo više žalbi. U konkretne slučajeve je teško ulaziti, ali bi trebalo napraviti nekakav urnek šta je to na šta Komora i Komitet koji prati provođenje Sporazuma mogu uticati", kaže Đođić.

11. decembra u Briselu će se susresti zvaničnici Bosne i Hercegovine i Evropske komisije, a tema će biti provođenje Sporazuma o viznim olakšicama. Po svemu sudeći, imat će o čemu razgovarati. Ako ne o pojedinačnim slučajevima privrednika, onda barem o kompletnoj sportskoj ekipi koja je eliminirana i prije takmičenja.

Dossier

Pogledajte i ovo

Ukoliko ste slučajno propustili pročitati zanimljiv tekst koji smo objavili na našoj stranici, dežurni urednik Vam preporučuje nekoliko tekstova za koje smatra da su vrijedni pažnje. Pogledajte šta Vam danas preporučuje.

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.