Neuspjela albansko-srpska „premijera“

List taz.de o posjeti albanskog premijera Edija Rame Beogradu piše:

„Prošlo je skoro 68 godina odkada je komunistički šef albanske države, Enver Hodža, posjetio jugoslovenskog maršala Josipa Broza Tita. Kada se Tito 1948. sukobio sa Staljinom, putevi dvije zemlje su se razišli. Državnih posjeta na najvišem nivou više nije bilo – sve do jučer, kada se albanski premijer Edi Rama sastao sa svojim srbijanskim kolegom po dužnosti Aleksandrom Vučićem.

Najvažnije u „historijskoj“ državnoj posjeti je očigledno bilo da je do nje uopšte i došlo. Jer, posjeta Edija Rame nakon incidenata tokom utakmice između nogometnih reprezentacija dvije zemlje u Beogradu u oktobru, morala je biti prolongirana za mjesec dana. Uslijedili su nacionalistički ispadi na obje strane. Tirana je Beogradu prebacivala „šovinizam“, dok je Srbija albansku vladu optuživala za „velikoalbansku“ agresiju na Balakanu.

Nakon što je Vučić izrazio nadu da će ‘pragmatični‘ odnosi dvije zemlje dovesti do ‘političkog i ekonomskog‘ napretka, dugo obraćanje Rame nije uopšte ni prevođeno na srpski jezik. Kada je Vučić bijesno preuzeo riječ i oštro rekao da od Rame nije očekivao ‘provokaciju‘ i da neće dozvoliti da ‘se Srbija u Beogradu ponižava', najprije niko nije znao šta je albanski premijer ‘zgriješio‘. Rama je rekao, a to se saznalo nešto kasnije, da je nezavisnost Kosova ‘realnost‘. Vučić je uzvratio da ne zna kakve veze albanski šef vlade ima sa Kosovom i da je Kosovo sastavni dio Srbije. Rekao je da će to ponoviti i u Tirani ‘bez provociranja domaćina‘. Rama je hladno ponovio da se mora pomiriti s činjenicom da je Kosovo nezavisno. Toliko o novom početku, pisali su kasnije novinari s dozom podsmijeha“, prenosi list taz.de.

Ljuti domaćini

List Neue Zürrcher Zeitung navodi da posjeta albanskog premijera Edija Rame nije prošla bez napetosti. Njegovo javno isticanje nezavisnosti Kosova je razljutilo domaćine, piše ovaj list:

„Kao i uvijek i ovaj put je Kosovo bacilo sjenu na albansko-srpske odnose. U desetominutnom obraćanju pred srbijanskom štampom, albanski premijer Rama je rekao da postoje različiti stavovi o Kosovu, ali da postoji samo jedna realnost. Ona se sastoji u nezavisnosti zemlje koja je priznata kako u regionu, tako i od strane evropskih zemalja.

Domaćin susreta je reagovao vidno iznenađen. Neće, kako je rekao srbijanski premijer Aleksandar Vučić, dozvoliti da u Beogradu bude uvrijeđen. Kosovo jeste i ostaje dio Srbije i nikada nije bilo povezano sa Albanijom. Obje izjave, očigledno adresirane na domaću publiku su nepotpune. Nezavisnost Kosova do sada nije priznalo pet država EU: Španija, Rumunija, Slovačka, Grčka i Kipar. A, Kosovo je u prošlosti itekako bilo ujedinjeno sa Albanijom – tokom okupacije od strane Sila Osovine koje su u Drugom svjetskom ratu raskomadale Jugoslaviju.

No upravo o histroiji se tokom ove posjete nije trebalo govoriti, naglasila su prethodno dva premijera. Žele, kako su prethodno naglasili, prošlost punu konflikata između dva naroda ostaviti iza sebe i gledati u budućnost. Cilj su saradnja i blagostanje i to pod istim krovom Evropske unije (EU).

Uprkos neugodnim izjvama, posjeta se može označiti kao historijska“, smatra list Neue Zürrcher Zeitung.

Nepotrebne napetosti

Bivši njemački kancelar, Helmut Kohl nedavno je predstavio svoju novu knjigu "Iz brige za Europu", u kojoj oštro kritizira neke poteze svog nasljednika kancelara Gerharda Schroedera, ali i sadašnje vlade Angele Merkel, posebno njenu politiku prema Rusiji. Nakon kritičkih mišljenja da Kohl koji je vrlo bolestan možda i nije bio u stanju da sam napiše knjigu i postavki da ono što u njoj piše možda ne odgovara činjeničnom stanju, list Süddeutsche Zeitung piše:

„Kada Helmut ‘kancelar Evrope‘ u svojoj visokoj starosnoj dobi objavi evropski apel, onda njegovi sljedbenici očekuju da konačno kaže ono što se manji duhovi ne usuđuju reći. On tako navodi: ‘Da sam ja kancelar to se nikada ne bi desilo.‘ Smatra da su nakon njegove ere vlade izgubile iz vida šta je važno za EU: ona se zalaže za ‘mir i slobodu‘. Pored toga, navodi Kohl u svojoj novoj knjizi, Njemačka je zapostavila svoje vanjskopolitičke odnose, kako sa SAD tako i sa Rusijom.

I Kohlovi protivnici su za mir i slobodu, ali se pitaju kako je mišljenje bolesnog bivšeg kancelara uopšte našlo put do manuskripta. Maike Kohl-Richter to nije skrivala: ona svog supruga može razumjeti i onda kada drugi koji ga samo ponekad vide, razumiju samo mrmljanje. Ono što je on rekao ili nagovijestio ona je istraživala. Put do arhiva nije bio dug: 400 registara pohranjeno je u podrumu njegove kuće u Oggersheimu.

Maike Kohl-Richter koja je četiri godine radila za Kohla u vrijeme kada je bio kancelar. Pisala mu je govore i poznaje vrlo dobro dikciju svog bivšeg šefa. Maike Kohl-Richter morala je saslušati mnogo toga što ju je zaboljelo. Kada je međutim riječ o Kohlovoj knjizi, sve inicijative da joj se nanese šteta će propasti: Kohlov furiozni apel Evropi je autentičan. Jer, sve što je napisao uz pomoć svoje supruge, on je već i ranije rekao“, piše list Süddeutsche Zeitung.