1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački se uči kao nikad pre

Sabine Damaške / žt3. jun 2014.

Kursevi nemačkog jezika širom sveta popularniji su nego ikada pre. Oni koji žele da ga nauče pre svega treba da nauče svakodnevni govor i izraze potrebne za određena zanimanja. To učitelje postavlja pred nove izazove.

https://p.dw.com/p/1CAbG
Integrationskurs Deutsch als Fremdsprache ARCHIV 2011
Foto: picture-alliance/dpa

Kada je osamdesetih godina prošlog veka predavala nemački jezik u Gete-institutima u Indiji, Ingrid Kester je u svom nastavnom programu imala i obavezno čitanje nemačke literature. Međutim, pre nego što su uopšte mogli da počnu sa čitanjem Šilera, Getea ili Kanta, njeni učenici morali su dugo da uče i da ulože mnogo truda i vremena.

„Današnji učenici više nemaju toliko vremena. Njihov prioritet je učenje jezika s kojim kasnije mogu da odu u Nemačku na neku praksu, da jedan semestar budu na nekom nemačkom fakultetu ili pak traže znanje koje će im omogućiti komunikaciju sa poslovnim partnerima“, kaže nekadašnja nastavnica koja danas radi na odeljenju priprema za ispite na Gete-institutu u Minhenu.

Drugim rečima, umesto da se bave nemačkom literaturom i kulturom, današnji polaznici kurseva žele da što brže nauče takozvani svakodnevni govor i stručne izraze koji su im potrebni u određenim zanimanjima. „To naše učitelje stavlja pred sasvim nove izazove. Oni moraju da budu veoma aktuelni. U tom smislu moraju i da koriste nove medije“, zaključuje Ingrid Kester.

Ingrid Köster Goethe-Institut in München
Ingrid Kester: Da bi se naučio nemački potrebno je bar dve godine redovnog pohađanja nastaveFoto: Goethe-Institut München

„Zelena diploma“ za učitelje nemačkog

Kako bi učitelje što bolje pripremio za nove zadatke i zahteve, Gete-institut pokrenuo je novi program. Reč je o takozvanoj „zelenoj diplomi“ koja bi na neki način učitelje kvalifikovala za te nove, aktuelne potrebe. Taj program upravo prolazi fazu testiranja u Indiji gde bi trebalo da počne sa radom krajem godine. Nije nimalo čudno to što je za testiranje odabrana upravo Indija. Upravo se tamo broj zainteresovanih polaznika od 2003. godine povećao za čak 60 odsto, odnosno, za oko 15.000 osoba. To znači da ukupno u Indiji, na Gete-institutima nemački jezik trenutno uči oko 220.000 ljudi. Toliko ih do sada nikada nije bilo.

Međutim, i druge institucije beleže porast interesovanja. I Nemačka akademska služba za razmenu (DAAD) beleži povećanje interesovanja za nemački jezik. Ta služba je prošle godine zabeležila brojku od oko 50.000 stranih studenata i naučnika, što je za oko šest odsto više nego godinu dana ranije.

Porast interesovanja među kineskim inženjerima

„Zahtevi prema našim učiteljima su se promenili. Sve češće dolaze studenti koji su na školama do sada učili samo engleski. Oni stižu bez ikakvog predznanja nemačkog jezika. To znači da od nas očekuju nastavu na svim nivoima, iako žele da nemački nauče što pre“, kaže Ursula Painter iz DAAD.

Taj trend se prvenstveno uočava u Kini. „U toj zemlji Nemačka uživa veoma dobar ugled kao zemlja inženjera, automobilske industrije i kvalitetnih mašina“, kaže ona. I Čao He je jedan od 25.000 kineskih studenata u Nemačkoj koji upravo u Ahenu završava doktorski rad sa područja mašinstva. „Za mene je bilo sasvim logično da kao budući inženjer dođem i studiram u Nemačkoj. Na kursu nemačkog nas veoma dobro pripremaju za svakodnevnu komunikaciju, ali učenje tehničkih pojmova je još uvek teško”, kaže Čao He.

Chao He DAAD
Čao He: Za mene je bilo sasvim logično da kao budući inženjer dođem i studiram u NemačkojFoto: DAAD/Volker Lannert

Manje nastave nemačkog u školama

Slično kao u Kini sada je i u Grčkoj. Zbog velikog nedostatka učitelja nemačkog jezika na tamošnjim školama, sve su veće potrebe za učenjem nemačkog na drugim mestima. „U Grčkoj nam dolazi sve više studenata koji do sada nikada nisu učili nemački, ali koji u Nemačkoj žele da rade. Zato im je potreban jezik, a želeli bi, ako može da ga nauče u roku od nekoliko nedelja. To je, naravno, nemoguće. Dve godine redovnog pohađanja nastave – u svakom slučaju treba računati sa toliko vremena“, kaže Judit Šibel iz DAAD koja predaje na univerzitetu „Aristotel“ u Solunu.