1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka se ubija štednjom (VIDEO)

14. novembar 2013.

MMF, SAD, a sada i Evropska komisija – nikome nije potaman eksplodirajući nemački izvoz. Kritika je nešto preterana, ali bi u Berlinu ipak trebalo da se zamisle, smatra stručnjak DW za ekonomiju Rolf Venkel.

https://p.dw.com/p/1AHRZ
Foto: picture-alliance/dpa

Kritika nemačke izvozne moći nije nova. Nedavno je američko Ministarstvo finansija ustvrdilo da nemačka zavisnost od izvoza i „beskrvna“ domaća potrošnja zapravo koče evropsku ekonomiju. Vrlo jednostrano gledište. I druge članice EU zarađuju od nemačkog izvoza jer u njemu učestvuju uslugama i dopremanjem poluproizvoda ili delova, i jer profitiraju od direktnih investicija iz Nemačke. Stvar se može postaviti i naglavačke – bez Nemačke, bivšeg „evropskog bolesnika“, recesija u Evropi bi verovatno bila još dublja.

DW 60 Jahre Rolf Wenkel
Rolf Venkel, kolumnista DW za ekonomijuFoto: DW/D. Kaufmann

Zato je najava Evropske komisije da će „dublje analizirati“ spoljnotrgovinski suficit Nemačke u ovoj zemlji naišla na nerazumevanje pa i ogorčenje. Treba li Nemačka sada veštački da upropašćava svoju konkurentnost – recimo naduvavanjem plata – samo da bi južna Evropa bila u stanju da drži korak!? Da li ova konkurentnost, koju je Nemačka decenijama dostizala mučnim reformama i štednjom, sada treba da bude kažnjena!?

Polako, polako, uzbuđenje Evropske komisije velikim delom jeste veštačko. Jer pre dve godine su evropski ministri finansija kao jednu od pouka krize dogovorili i da prate pokazatelje koji blagovremeno mogu da ukažu na greške u ekonomskom kodu Evrope. Jedan od tih pokazatelja je trgovinski bilans. I nemački ministar je tada digao ruku za ovaj zaključak – pa zašto sada Berlin diže dreku?

Komesara za finansije Olija Rena treba uzeti u zaštitu jer pokušava da održi balans. Niko ne namerava da kritikuje nemačke preduzetnike jer imaju uspeha na tržištu, kaže Ren. Dublja analiza mogućeg razvoja ne može da naškodi Nemačkoj, takva analiza je uostalom otvorenog ishoda. Medveđa usluga Evropi pa i Nemačkoj bilo bi da ovo ostane tabu.

Zapravo, medalja nemačkog uspeha ima i drugu stranu. Odličan izvoz tako se ne pokazuje u domaćoj potražnji, koja bi mogla da snizi trgovinski suficit. Američko ministarstvo s pravom naziva nemačku potražnju „beskrvnom“. Godinama su sindikati ovde samo vodili borbu za puko očuvanje radnih mesta, dok se u bitke za povećanje plata gotovo nisu upuštali. Visoki porezi i dažbine takođe ne doprinose jačanju potrošačkog raspoloženja građana.

Nemačka previše prodaje, premalo kupuje

Treba odmah reći da u domaću potražnju ne spadaju samo privatna lica, nego i državne i privatne investicije. I tu su valjda svi stručnjaci saglasni: Nemačka godinama pati od masovnog pada investicija. Od 2005. se investicije povećavaju mnogo sporije nego profiti. Od te godine su preduzetnici smestili 460 milijardi evra u slamarice – niko ne može da ih natera da investiraju, iako su kamate trenutno povoljne.

Rđavo je i sa javnim investicijama. Instituti procenjuju da samo kod infrastrukture i školstva treba doglaviti 300 milijardi evra. Već deset godina, kaže Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, budžetske investicije u Nemačkoj nisu pokrivale realne potrebe škola ili rupičastih ulica. Drugim rečima, Nemačka se polako haba, ubija se štednjom.

Ovo saznanje i dalje je zabašureno blistavim izvozom, stopom rasta i rekordnom zaposlenošću od ujedinjenja zemlje. Šteta. Ipak, možda će nam u Briselu najavljena „duboka analiza“ pomoći da otvorimo oči, ponekad saslušamo druge i u kritikama krenemo od sebe.

Komentar: Rolf Venkel / nr
Odg. urednik: Ivan Đerković