1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka na strani saveznika u Siriji?

30. avgust 2013.

Vojna intervencija protiv Asadovog režima sve je izglednija. Nemački političari su za sada uzdržani u izjavama o mogućem nemačkom učešću u njoj. Ali Nemačka mogućnosti za to ima.

https://p.dw.com/p/19Yq4
Foto: picture-alliance/dpa

Na rečima, nemačka vlada stoji čvrsto na strani svojih partnera u NATO, ali do sada je izbegavala bilo kakve konkretne najave. Tako je nemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele rekao da bi svetska zajednica „trebalo da deluje“, ako se upotreba hemijskog oružja u Siriji potvrdi: „Onda će Nemačka biti među onima koji smatraju da su takve konsekvence ispravne“.

Nemačka uzdržanost

Do sada, međutim, nije jasno ni u kom obliku će Sjedinjene Države sa svojim saveznicima da reaguju. I to je razlog što nemačka vlada za sada ostavlja otvoreno pitanje sopstvenog učešća u eventualnoj vojnoj intervenciji. „Ne želimo da se izjašnjavamo o spekulacijama oko raznih opcija“, ponovio je jedan portparol nemačkog Ministarstva obrane.

Ministarstvo međutim podseća na nemačku „kutiju sa vojnim alatom“. Ona je u poslednjih 15 godina u više navrata otvarana. Godine 1999. nemački borbeni avioni (Tornado) su, tokom rata na Kosovu učestvovali u vazdušnim napadima NATO na ciljeve u Srbiji. Sedam godina pre toga, nemački vojnici nadgledali su zonu zabrane leta nad Bosnom i Hercegovinom u izviđačkim letilicama NATO tipa „Avaks“.

Sistem protivvazdušne obrane „Patriot“ – sa nemačkim vojnicima
Sistem protivvazdušne obrane „Patriot“ – sa nemačkim vojnicimaFoto: Reuters

U Avganistanu su nemačke jedinice stacionirane od 2002. godine, a u Maliju je Nemačka učestvovala u vojnoj intervenciji Francuske tako što je u vazduhu punila gorivom francuske borbene avione.

Direktna, indirektna ili nikakva podrška?

Nemačka ima mogućnosti za vojnu podršku saveznicima i u vojnoj intervenciji protiv Asadovog režima. Jedna od njih je i stavljanje na raspolaganje aviona za punjenje goriva kao što je bio slučaj u Maliju, kaže politikolog Sebastijan Fejok iz Nemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP). Pored toga, Nemačka bi saveznicima mogla da pruži podršku informacijama tajnih službi i identifikovanjem mogućih ciljeva u Siriji.

Trenutno, Sredozemljem plovi više brodova nemačke mornarice. Izviđački brod „Oker“ (fotografija gore) raspolaže radarskom tehnikom kojom mogu da se kontrolišu radio-veze i telefonska komunikacija. Informacije do kojih dođe „Oker“, mogle bi da budu prosleđene saveznicima.

U regionu su stacionirane i nemačke protivvazdušne rakete. Po želji turske vlade su od početka 2013. na jugoistoku Turske smešteni sistemi protivvazdušne odbrane „Patriot“ i gotovo 200 vojnika Bundesvera. Rakete štite turski grad Karamanmaras, koji je od sirijske granice udaljen stotinak kilometara, od eventualnih raketnih napada iz Sirije. Ako bi nad Sirijom bila proglašena zona zabrane leta, ti nemački sistemi mogli da se pomere bliže granici.

Analitičari prognoziraju da bi zapadni saveznici rat protiv Sirije vodili verovatno – sa mora
Analitičari prognoziraju da bi zapadni saveznici rat protiv Sirije vodili verovatno – sa moraFoto: picture-alliance/dpa

U eventualnoj NATO-intervenciji protiv Sirije ponovno bi mogli u akciju da se pošalju i izviđački avioni „Avaks“ – sa nemačkom posadom. Nemačka vojska, dakle, raspolaže raznim sredstvima kojima bi mogla da pruži podršku saveznicima, ali o tome mora da bude doneta odluka na političkom nivou.

Za koji god način da se odluči, jedno je izvesno: nemačka vlada želi jasno da pokaže „da je na strani svojih partnera u vojnom savezu“, tvrdi politikolog Sebastijan Fejok: „Stav je da se ovoga puta ne želi ostati po strani, kao u slučaju misije u Libiji.“ Godine 2011, nemačkim saveznicima zasmetalo je to što je Nemačka, prilikom glasanja u Savetu bezbednosti o vojnoj intervenciji u Libiji, bila uzdržana.

Da li se traži nemačka podrška?

Pored svih spekulacija o mogućim načinima nemačkog učešća u vojnoj akciji protiv Sirije, postavlja se i pitanje da li zapadni saveznici smatraju da je nemačka podrška uopšte potrebna i korisna? I da li je ona uopšte poželjna? Trenutno mnogo faktora ukazuje na to da će britanska i američka mornarica gađati sirijske ciljeve granatama iz Sredozemlja. Direktno nemačko učešće u takvim napadima, na primer borbenim avionima tipa „Tornado“, u skorije vreme nije moguće.

Sebastijan Bruns sa Instituta za bezbednosnu politiku pri Univerzitetu u Kilu ionako veruje da zapadni saveznici ne očekuju nemačko učešće u vojnoj intervenciji. Kao razlog za to on ističe svoju stav prema kome je Nemačka, nakon uzdržanog stava prilikom glasanja o Libiji, u velikoj meri izgubila na ugledu u očima svojih zapadnih vojnih partnera: „Mislim da se taj stav nije mnogo promenio u poslednje dve godine. Dakle, od Nemačke se očekuje da partnerima ne stoji na putu, da previše ne morališe i da uglavnom igra sporednu ulogu.“

Autori: Sven Pele / Dunja Dragojević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković