1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka-Kina: razgovori o ugodnim temama

Nemanja Rujević (ard, dpa, dw)10. oktobar 2014.

Kineski premijer Li Kećang sa 14 ministara stiže u Berlin. Razgovaraće se pre svega o ekonomiji, ali i ratu na Bliskom istoku, gde Kina ima interesantnu poziciju. Ne očekuje se kritika stanja ljudskih prava u Kini.

https://p.dw.com/p/1DSxI
Angela Merkel in China 7.7.2014
Foto: Reuters

Poruka pred evropsku turneju premijera Lija Kećanga nije mogla biti jasnija. Njegov šef diplomatije rekao je medijima da Kina gaji „posebne odnose“ sa Rusijom – ekonomski i politički, što su često tesno povezane oblasti. Peking odbija evropske sankcije protiv Moskve i istovremeno profitira od (iznuđenog) okretanja Rusije ka istoku. Sa druge strane, u diplomatskim krugovima u Pekingu često se čuje da komunističko rukovodstvo ima tek ograničeni uticaj na Vladimira Putina te da predstojeća poseta premijera Kećinga – iz Nemačke leti direktno u Rusiju – tu malo šta može da promeni.

Taktiziranje Pekinga

Često se ovih dana ponavlja fraza o tome kako se svet geografski skupio – misli se na teror Islamske države, koji pretvara ceo svet u komšiluk, traži reakcije, izaziva krvave proteste širom planete. Ali to za sada kao da ne potresa Kinu, iako ima unosne naftne poslove upravo u Siriji i Iraku. „Bilo kakvo mešanje bi prkosilo osnovnim postulatima kineske spoljne politike koji traže nemešanje“, kaže Ding Long, pekinški stručnjak za Bliski istok. „Kina odbija da bez mandata UN interveniše u nekoj suverenoj državi“, dodaje Long.

Angela Merkel in China 7.7.2014
Foto: Reuters

Konsekvenca tog stava morala bi da bude oštra kritika na račun Vašingtona, koji je po ko zna koji put krenuo u rat bez mandata. Međutim, ovde je Peking uzdržan jer rat koji vode Amerikanci sa gomilom partnera možda ovoga puta ide na ruku Kini. Medijima provejava informacija da se džihadistima do sada priključilo stotinak Ujgura, pripadnika muslimanske manjine u Kini. Uprkos tome, od Pekinga teško da se može očekivati nešto više od tihe podrške vazdušnim udarima na džihadiste. „Islamska država ne predstavlja direktnu pretnju Kini. Ukoliko bi naša zemlja zaista učestvovala u vojnim napadima, to bi moglo da vodi još većim problemima i skrene pažnju islamista na nas“, objašnjava profesor Long.

Partnerstvo i kopiranje

U takvoj političkoj konstelaciji Berlin i Peking su pred posetu kineske svite odabrali tipično rešenje: govoriće pre svega o ekonomiji. Premijer Li Kećang dovodi čak 14 ministara na takozvane međuvladine konsultacije kakve su već održane 2011. i 2012. Štaviše, i čitav sastanak odvija se pod motom Partnerstvo za inovacije. Nemačka ima tehnologiju, Kina ima ogromno tržište. Do sada se odlazak na to tržište za Nemce ispostavio rizičnim – u Kini moraju da nađu partnera, koji, uz nemačke proizvode, preuzima i nemački know how. To odlično znaju u Simensu: pre osam godina je taj koncern isporučio 60 brzih vozova u Kinu, ali je unosan posao morao da plati time što je svoje znanje odao Kinezima. Danas je tamošnji državni CNR jedan od najvećih proizvođača brzih vozova u svetu.

Zato Sebastijan Hajlman govori o „tamnim oblacima“ nad kinesko-nemačkim odnosima. Hajlman je direktor berlinskog Instituta Meriks koji se bavi Kinom. Evropske firme su diskriminisane na kineskom tržištu, ali će Angela Merkel tu temu dotaći tek ovlaš. „U pitanju su konflikti koje nije lako rešiti. U dokumentu o Partnerstvu za inovacije, koji bi trebalo da bude potpisan, kritike se tek spominju“, kaže Hajman za agenciju dpa.

Politika samo ako mora

Nije čudo što se nedeljnik Špigel u onlajn izdanju odlučio da naslovi tekst: „Najvažnije je da izvoz cveta“. Dalje se opisuje da će predstavnici dvaju vlada demonstrirati harmoniju, i to sa debelim razlogom: prošle godine je Nemačka izvezla u Kinu robe za 67 milijardi evra, dok je u obrnutom smeru stigla roba u vrednosti od 73 milijarde. Problem je samo, piše Špigel, što ta ista Kina brutalno krši ljudska prava, poslednji primer u nizu je presuda ekonomisti Ilhamu Tohtiju, koji je zagovarao više razumevanja između Ujgura i Kineza. Njegov zločin – davao je intervju stranim novinarima. Kazna – deset godina robije. Najkasnije nakon te presude je Savezna vlada u Berlinu morala da otkaže sastanak sa Kinezima, zaključuje list.

Deutschland China Xi Jinping in Berlin Jubel
Foto: Reuters

Kada bi Angela Merkel htela da kritikuje, imala bi pregršt tema. Pre svega gušenje protesta u Hongkongu i ukidanje izbora u tom gradu. Ili – verovatno sa tim povezano – hapšenje jedne saradnice nedeljnika Cajt, koja je išla na jedan skup podrške demonstrantima u Hongkongu. Ispitivana je i dopisnica tog lista iz Pekinga. Sve će to, po običaju, ostati ispod tepiha u Berlinu.

Vaš komentar?