"Naš interes je snažna država BiH"

DW: Gospodine Hellbach, njemačka kancelarka je skupa sa Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom privrede započela veliku inicijativu koja se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana. Kancelarka se, kako je rekla u Berlinu, želi i pojačano angažovati u BiH „nakon izbora u pogledu formiranja nove vlade“. Kako bi trebao izgledati taj pojačani angažman i kako Ambasada SR Njemačke u BiH namjeva da ga podrži?

Christian Hellbach: Njemačka je već 20 godina angažovana u BiH i to snažno angažovana. Ako pogledate koliko sredstava je uloženo u razvoj, u finansijsku saradnju ili projekte humanitarne pomoći. Lista je podugačka. I politički se Njemačka snažno zalagala i zalaže da BiH dobije evropsku perspektivu. Ukoliko je u međuvremenu nastao utisak da tog angažmana više nema, onda to ima veze sa tim da taj angažman ne nailazi na plodno tlo. Što se tiče konferencije u Berlinu, sa nje je trebala biti poslana poruka da iz njemačkog ugla da Zapadni Balkan, uključujući i BiH, ima evropsku perspektivu i da je Njemačka spremna da podrži zemlje regiona na njihovom putu ka EU. Naravno pod pretpostavkom da sve te zemlje ispune neophodne uslove, posebno da zakone i standarde EU unese i inkorporira u svoje zakonodavstvo i upravu. Težište konferencije u Berlinu nije bila BiH, već regionalna saradnja. U tom kontekstu je bilo riječi i o ulozi BiH. Postoji niz projekata, važnih za region Zapadnog Balkana, koji se moraju ostvariti kroz međusobnu saradnju samih zemalja. Uz to, ta saradnja u regionu ima i političku dimenziju. Kooperacija je pretpostavka za prihvat tih zemalja u EU.

DW: Kako ćete Vi, kao njemački ambasador, konkretno pomoći u realizaciji tačaka dogovorenih na konferenciji u Berlinu? U prvom zaključku se kaže da je konferencija podstrek za naredne 4 godine "u kojima se želimo zajednički pojačano potruditi da dođe do konkretnog pomaka u reformskom procesu, rješavanju otvorenih bilateralnih i unutrašnjopolitičkih pitanja u i među zemljama regiona".

Christian Hellbach: Vi znate da zaključci konferencije sadržavaju 18 tačaka. Mi ćemo kao Ambasada naravno pratiti cilj i pravac na koji upućuju smjernice iz deklaracije, dakle približavanje Evropskoj uniji, efikasno sprovođenje reformi. Mi ćemo u okviru naših mogućnosti i saradnjom sa Berlinom, a prije svega sa našim partnerima na licu mjesta, na odgovarajući način insistirati, ne neizostavno putem medija, da se na tim reformama zaista i radi. U to ne bih dublje ulazio. Vi znate da se BiH sada nalazi u izbornoj kampanji, stoga bih rado ostao suzdržan.

DW: Građani BiH, koji, kako su glasili komentari u njemačkoj štampi, nakon protesta u proljeće 2014. nisu u stanju da smijene korumpirane političke elite, koje su prigrabile i ekonomsku moć, nadaju se snažnijoj podršci Njemačke. Mogu li oni računati sa tom pomoći?

Christian Hellbach: Bh. građani uživaju podršku Njemačke već dugo vremena. U BiH postoje izbori. Bh. građani imaju način da svoje odluke donose više sadržajno, tematski a ne po etničkim kriterijima. Mi ne možemo birati za njih. Rekli ste "bh. građani koji do sada nisu mogli da smijene političare". Bilo bi jako neodmjereno reći da neko iz inostranstva treba da preuzme taj zadatak za bh. građane. Bh. građani se moraju sami angažovati, izaći na izbore i dobro razmisliti za koga da glasaju. Mi sarađujemo sa izabranim predstavnicima naroda.

DW: Šta očekujete od izbora u oktobru? Mislite li da postoje nove političke snage, koje su u stanju da preuzmu neophodne promjene?

Christian Hellbach: Ja sam tek tri sedmice u BiH i ne mogu da iznosim konačne ocjene. Iz razgovora sam stekao dojam da u BiH kao i u susjednim zemljama postoje političke snage, odnosno da postoje političari, koji su zainteresirani da zemlju odvedu naprijed. Kakve imaju šanse da prođu na izborima to je drugo pitanje. Ponavljam, važno je da građani BiH dobro razmisle kome će dati svoj glas.

DW: BiH stagnira na putu u EU. Glavni razlog je neprovođenje presude Sejdić-Finci. Postoje prijedlozi da se provedba presude odgodi za kasnije i zemlji ipak omogući dalje napredovanje ka EU. Smatrate li Vi da je to ispravan put?

Christian Hellbach: Postoji niz razmišljanja u svim mogućim pravcima, ali ja bih rado ukazao na sljedeće: Sejdić-Finci je jedan u nizu problema. Važno je da se radi na rješavanju svih problema, uključujući i Sejdić Finci. Kad-tad će realnost stići bh. političare. Na kraju će biti presudan rad na rješavanju svih problema.

DW: Već dugo se diskutuje o ulozi međunarodne zajednice u BiH. Ne bi li tu ulogu, s obzirom na aktuelnu situaciju u Ukrajini, trebalo preispitati i eventualno revidirati? Postoji li eventualno strah, ako se pogleda na Rusiju, da situacija u BiH izmakne kontroli?

Christian Hellbach: Formulaciju da će stvari dospjeti izvan kontrole smatram, da budem iskren, previše alarmirajućom. Moj utisak je da su, naravno, aktuelni događaji u Ukrajini povod za zabrinutost. Moj utisak je i da ova zemlja nije potpuno imuna od refleksija takvog jednog razvoja situacije. Mogu samo da kažem da je jako, jako važno da imamo snažnu EU, koja je i ovdje u BiH prezentna, da se zemljama regiona mora reći koji su naši interesi ali i da one trebaju gledati u Brisel. Ove zemlje bi trebalo da svoju budućnost vide u Evropskoj uniji. Naš interes je snažna država BiH, država koja funkcionira, bez obzira kakvo ustavno uređenje ona imala. Što se tiče uloge međunarodne zajednice, naravno da nije sve uvijek rađeno ispravno, niko nije pošteđen grešaka. Ja osobno, i to otvoreno kažem, mislim da se ovdje previše pita šta međunarodna zajednica može učiniti i šta je pogrešno uradila a premalo se postavlja pitanje šta ljudi sami mogu i trebaju da učine i koje su greške oni sami napravili. Radi se o tome da se ljudi osvijeste i kažu, iz ove situacije samo mi sami možemo naći izlaz, samo mi sami možemo zakoračiti ka EU.

DW: Ruska aneksija Krima kao da je okrilila predsjednika RS Milorada Dodika. Bosanski portal depo.ba u četvrtak (4.9.2014) je u članku "Dodik umalo proglasio nezavisnost RS?" citirao dio izvještaja inicijative "Democratization Policy Council" u kojem se, pozivajući se na zapadne diplomatske izvore, kaže da je Dodik razmišljao o tome da poduzme konkretne korake u pravcu otcjepljenja, za šta ima podršku Rusije ali da mu je premijer Srbije Vučić uskratio podršku. Smatrate li Vi da je to još jedan razlog više za još snažniji angažman međunarodne zajednice i Njemačke u BiH?

Christian Hellbach: Još jednom, prvo ne mogu ništa reći s tim u vezi, ne znam na koga se tačno poziva taj izvještaj i ne želim da o tome špekuliram. Mogu samo reći da mi sada, kao i ranije, imamo snažan interes za BiH kao stabilnu zemlju, da svi njeni građane žive u sigurnosti i blagostanju i to - po mogućnosti - u okviru EU. Na tome mi radimo. Odbacujem odlučno još jednom tvrdnje da se u BiH ništa ne radi već 20 godina. Radi se puno. Jako je puno novaca pristiglo u BiH. Bilo je jako puno pokušaja da se ova zemlja usmjeri na pravi put. Razvoj situacije u Ukrajini sigurno je dodatni motiv da se nastavimo brinuti za ovaj region

DW: U listu Süddeutsche Zeitung nedavno je objavljen članak o BiH u kojem piše da se ova zemlja raspada. Šta vi na to kažete?

Christian Hellbach: Previše bi se od mene zahtijevalo kada bih Vam, nakon tri sedmice po mom dolasku u BiH, mogao iznijeti svoju ocjenu o tome, da li se zemlja raspada ili ne. Ono što mogu da utvrdim je da je to zemlja čije centralne strukture funkcioniraju loše ili nikako, jer entiteti dijelom ne sarađuju sa zajedničkim institucijama. Mogu Vam reći samo šta je naš cilj. Naš cilj je da ne dođe do raspada BiH. Naš cilj je BiH u Evropskoj uniji ali kao funkcionalna država. Samo takva i može ići ka EU, jer samo takva može biti u stanju da u svoj sistem ugradi zakonodavstvo i standarde EU.

DW: Vi ste, gospodine ambasadore, u intervju za "Dnevni Avaz" rekli da je vrijeme, kada je međunarodna zajednica učestvovala u upravljanju zemljom, prošlo i da se od političara traži da se dogovore. Zastoj u reformama u BiH pokazuje da se oni ne mogu ili ne žele dogovoriti. Jačanje zajedničkih institucija države BiH je preduslov za evropske integracije. Kako će BiH, bez snažne podrške međunarodne zajednice, izaći iz slijepe ulice, tim prije što je kancelarka u Berlinu jasno rekla da želi ubrzati evropski put zemalja Zapadnog Balkana?

Christian Hellbach: Još jednom želim podvući da je snažna podrška postojala i to permanetno. Pitanje je samo da li bi ta snažna podrška trebala da poprimi nove oblike, da se redefiniše. Vi ste, s jedne strane, u pravu. Zastoj postoji, što znači da je potreban jedan novi impuls. Ali, naglašavam još jednom, smatram da je pogrešno i neodgovorno ako se samo čeka na impulse izvana ili kada se isti izborni rezultati ponavljaju četvrti ili peti put, a vi se onda naslonite u stolici i počnete da jadikujete. Doživio sam u mnogim razgovorima da su ljudi duboko frustrirani, kako politikom tako i političarima, a onda je tokom razgovora postojalo jasno da će birati istu političku partiju koju su birali i prošli put ili možda drugu partiju ali u svakom slučaju onu, koja zastupa interese njihove etničke grupe. Mogu samo reći da se na taj način ne može izaći iz slijepe ulice, čak ni sa međunarodnom podrškom.

DW: Na sjednici Pododbora za civilnu kriznu prevenciju pri njemačkom parlamentu, održanoj 3. juna u Berlinu, koju je pratio novinar Deutsche Wellea, je rečeno da su bh. političari komesaru za proširenje Stefanu Fueleu jasno i glasno rekli da se ne mogu dogovoriti. Zar to nije razlog da se razmisli da se izvana krene jednim drugim putem za rješenje problema u BiH?

Christian Hellbach: Da li Vi od mene očekujete da Vam ja sada preko telefona na brzinu dam rješenja za probleme u BiH, sa kojima je zemlja konfrontirana već 20 godina, probleme kojima se ovdje bave generacije diplomata, predstavnika međunarodne zajednice i eksperata? Ako je tačno to što Vi tvrdite, ti ljudi su se očitovali i javno priznali i rekli: "Mi sami nismo u stanju da se dogovorimo". To smo i mi utvrdili, to sam više puta rekao u razgovoru, ali to ništa ne mijenja na stvari. Mi ne možemo preuzeti poslove u BiH, kao da je to naša 17-ta savezna zemlja. Mi moramo tako djelovati da političari u BiH jednog dana budu u stanju da sami uzmu stvari u svoje ruke. Mi to ne možemo odraditi za Srbe, Bošnjake i Hrvate.

DW: Američki ambasador u BiH stalno se u bh. medijima očituje povodom aktuelnih događanja u BiH. Da li to možemo očekivati i od novog Ambasadora SR Njemačke u BiH?

Christian Hellbach: Od mene se može očekivati da ću se uvijek izjašnjavati kada mislim da to ima smisla. Sigurno neću iznositi svaku sitnicu u javnost. Smatram da su razgovori važniji nego dijalog preko medija. Ljudi u BiH nisu svjesni koliko se Njemačka snažno angažovala i angažuje. To zaista želim naglasiti. Ja sam prije par godina bio u zemlji, koja ima 12 puta veći broj stanovnika od BiH i koju je potresao snažan interni konflikt, sa posljedicama za našu i svjetsku sigurnost. Riječ je o Kolumbiji. Ta zemlja nije dobila ni dio pomoći kao BiH. Stoga odbacujem svaku tvrdnju da se nije ništa ili da se premalo toga uradilo u BiH.

Vjerujem da bi se i sa ovim Ustavom dosta toga moglo uraditi, da bi moglo doći do otvaranja pregovora o članstvu sa EU i čak do uspješnog okončanja, kada bi postojala odgovarajuća politička volja i spremnost na kompromis. Ne samo u razgovoru sa političarima već i sa običnim ljudima primjećujem i dalje da se ponekad osjeća jako mala spremnost na kompromis i razumijevanje između etničkih grupa. Ima puno onih koji su spremni na to ali i puno onih koji nisu - i to na svim stranama. To smatram razočaravajućim. Mi, s naše strane, možemo samo djelovati u pravcu da razumni ljudi dobiju izvjestan prostor za djelovanje. Međutim, mnogi građani uvijek iznova biraju one partije i političare, koji nisu spremni da zastupaju kompromisna rješenja i koji nemaju interes za zajednički put u pravcu EU.