1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NATO na prekretnici

Azer Slanjankić6. septembar 2014

NATO je sa samita u Velsu poslao signal da je spreman da se suprotstavi Rusiji. Neki njemački mediji smatraju da je to bio pravi signal, ali neki vjeruju kako se ne smije dozvoliti trajna kriza u odnosima s Moskvom.

https://p.dw.com/p/1D83d
NATO Gipfel in Wales 05.09.2014
Foto: Reuters/Larry Downing

Lideri NATO-saveza okončali su samit u velškom gradu Newportu. Sa samita je upućen jasan signal Rusiji da će napad na bilo koju članicu Alijanse na istoku Evrope biti tumačen kao napad na sve. Dogovoreno je formiranje brzih interventnih trupa, ali ne i trajno stacioniranje većih jedinica NATO-a na istoku. List Die Welt pozdravlja takve zaključke:

"Mora se izreći pohvala NATO-savezu. U roku od nekoliko mjeseci Zapadnoj vojnoj alijansi je uspjelo da pronađe odgovor primjeren ruskim agresivnim gestama. Kada je ruski predsjednik u martu anektirao Krim, članice NATO-a su bile iznenađene i nisu znale kako da se ponašaju. Susret u Velsu je poslao poruku crno na bijelo: u slučaju da "ruski medvjed", koji je trenutno spustio šape na istočnu Ukrajinu, pogleda u pravcu baltičkih zemalja ili čak pokuša da ugrozi Poljsku, biće to znak za reakciju svih članica NATO-saveza.

Lideri zemalja NATO-saveza
Lideri zemalja NATO-savezaFoto: Reuters/Andrew Winning

I još nešto je dobra poruka. Naredni samit NATO će se održati u Poljskoj 2016. godine. Moskvi se mora pokazati da je Alijansi Varšava isto toliko važna kao i Würzburg u Njemačkoj, te da istočna Evropa nije rusko dvorište. Konačno je kraj sa hodanjem na vrhovima prstiju. Putin je hladan i proračunat političar. On mora da zna šta mu prijeti ako ne obuzda svoju želju za vladanjem", stoji u listu Die Welt.

Ukrajina ostavljena Rusiji

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je, za razliku od Iraka ili intervencije u Libiji, NATO pokazao primjetno zajedništvo. Ipak, zaključci proteklog samita su samo zbir kompromisa:

"Brojni stanovnici istoka Evrope bi rado bili svjedoci još jačeg angažmana Alijanse na teritoriji njihovih država. Nijemci, po običaju, ne žele da zauzmu preoštar stav prema Moskvi, a oni na jugu Evrope se pitaju zašto bi ih se ticalo ono što se zbiva u Ukrajini. SAD, od kojih ionako sve zavisi, nastupile su uzdržanije nego što je to bilo uobičajeno u doba vladavine predsjednika Busha.

Donesena odluka o formiranju trupa za brzu intervenciju
Donesena odluka o formiranju trupa za brzu intervencijuFoto: picture-alliance/dpa/Jens Wolf

Kako god da se povuče bilansa, to vodi samo prigušivanju konflikta, ali ne i neizostavno njegovom rješenju. Zapad je povukao crvenu liniju oko granica svojih članica, a Ukrajina je ostavljena na ničijoj zemlji između dva bloka.

Najvažnije pitanje glasi: da li je to dovoljno da se Vladimir Putin ubijedi da promijeni politiku? Ukoliko se primirje koje su dogovorili separatisti i ukrajinska vlada održi i pretvori u trajni mir, biće to samo zato što je tako željela sama Moskva. Neke stvari govore u prilog tome da Putinu najviše odgovara ako bi mogao da održava trajni tinjajući konflikt, jer samo tako i dalje može da drži sudbinu Ukrajine u svojim rukama. Najdjelotvorniji instrument koji Zapad može iskoristiti da promijeni Putinovu računicu bile su i ostale - privredne sankcije", smatra Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"General" Rasmussen

List Tageszeitung iz Berlina komentar počinje analizom djelovanja odlazećeg generalnog sekretara NATO-saveza Andersa Fogha Rasmussena za kojeg smatra da očito "više želi da bude general, nego sekretar". Tageszeitung piše kako je Rasmussen za sve okrivio Putina, kako je za njega Rusija izabrala da joj NATO bude protivnik, a ne saveznik. Članice sa istoka Evrope traže stacioniranje novih trupa, čak i atomskog oružja. Zapadna alijansa neće i ne smije krenuti tim putem, piše ovaj list:

Generalni sekretar Rasmussen okrivio je Putina za eskalaciju krize
Generalni sekretar Rasmussen okrivio je Putina za eskalaciju krizeFoto: picture-alliance/dpa/Y. Valat

"Postoje i drugi interesi zemalja NATO-saveza. Zemlje na zapadu Evrope ne žele strategiju permanentne napetosti prema Rusiji. Naprotiv. Stabilne i partnerske veze s Moskvom su u obostranom privrednom i političkom interesu. Stoga bi ovaj dio Evrope u krajnjem slučaju morao zaustaviti težnje Vašingtona i Londona da se kontinent optereti trajnom krizom sa Rusijom. Strategija podjele i vladanja na račun Evrope nije u interesu ovog kontinenta", piše Tageszeitung.